ICTY
0

Nastavak suđenja Karadžiću 1. marta

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Nakon više od tri mjeseca pauze, Sudsko vijeće Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu zakazalo je nastavak suđenja Radovanu Karadžiću za 1. mart ove godine.

“U interesu je pravde i jasnoće da Sudsko vijeće odredi datum kada će optuženi iznijeti uvodnu riječ, bez obzira što odluka o prijedlogu za odgađanje suđenja još nije donesena”, stoji u odluci Sudskog vijeća.

Karadžić, bivši predsjednik Republike srpske koji je optužen za zločine u BiH, 1. februara je podnio zahtjev za odgađanje suđenja žaleći se da su mu uskraćena prava na odbranu zbog imenovanja Richarda Harveyja kao branitelja i zbog manjka sredstava koja je Sud odobrio njegovom timu za odbranu.

Apelaciono vijeće je odbilo žalbu na imenovanje Harveyja, dok konačna odluka o finansiranju Karadžićevog tima za odbranu još nije donesena.

“S obzirom na to da je Vijeće naredilo optuženome da preda dodatna objašnjenja svog prijedloga za odgađanje suđenja u roku od tri dana od odluke predsjednika Suda o finansiranju tima za odbranu, malo je vjerovatno da će Vijeće biti u mogućnosti da donese konačnu odluku o tome prijedlogu do 1. marta 2010. godine”, stoji u obrazloženju ICTY-a koje u četvrtak prenosi Justice Report.

Sud smatra da Karadžić “ne bi bio oštećen” ako bi iznio svoju uvodnu riječ 1. marta, čak i ako bi suđenje potom bilo odgođeno, jer bi mu bila data mogućnost, “ukoliko on to želi, da kasnije nadopuni svoju uvodnu riječ”.

Suđenje Radovanu Karadžiću počelo je u oktobru 2009. godine izlaganjem uvodne riječi Tužilaštva u Haagu, ali tim ročištima Karadžić nije prisustvovao žaleći se da mu je potrebno više vremena za pripremu odbrane.

ICTY je potom Karadžiću, koji se brani sam, postavio za branitelja britanskog advokata Richarda Harveyja, koji će ga braniti ako nastavi “bojkotirati” suđenje. Harveyju je Sud odobrio da se do 1. marta ove godine pripremi za učešće u suđenju.

Karadžić se kao nekadašnji vrhovni zapovjednik oružanih snaga RS-a tereti, između ostalog, za genocid u Srebrenici i u deset bosanskohercegovačkih općina, kampanju granatiranja i snajperisanja Sarajeva, te kršenje zakona i običaja ratovanja.