Nedostatak kvalifikovanog kadra u ustanovama za mentalno zdravlje u BiH i dalje veliki problem
Takvi nedostaci mogu dovesti do poteškoća u dijagnosticiranju, liječenju i praćenju stanja pacijenata, kao i do poteškoća u pružanju odgovarajuće njege i podrške.
Izvještaj Ombudsmena BiH iz 2010. godine, naveo je da je stanje dosta bolje u određenim segmentima, ali da je i dalje veliki problem nedostatak medicinskog, te nedovoljno kvalifikovanog kadra.
To je potvrdila i ombudsmanka BiH, Jasminka Džumhur, koja je nedavno saopćila najnovije informacije.
"U četiri Federalne ustanove Pazarić, Drin, Stolac, Bakovići i dvije u Republici Srpskoj Jakeš i Sokolac, imamo stanje da su ustanove bez zdravstvene zaštite, a istovremeno daju terapiju, nemaju adekvatno liječenje, osim putem doktora po ugovoru o djelu", poručila je Džumhur.
Džumhur je saopćila ove informacije prije nego što je razgovarala s institucijama za smještaj osoba sa mentalnim teškoćama.
"Centri za socijalni rad, koji su istovremeno u mnogim slučajevima staratelji spomenutim osobama, iniciraju i donose rješenja za smještaj u ustanovama, a to predstavlja direktni sukob interesa, te na taj način ne vodi računa o onome što je u najboljem interesu građana", naglasila je.
Poteškoće Zavoda
Iz institucije ombudsmena su istakli da je potrebno da ove probleme rješavaju u koordinaciji Ministarstvo rada i socijalne politike, Ministarstvo pravde i Ministarstvo zdravlja, jer će se jedino tako omogućiti najbolji mogući uslovi za život.
Tim povodom kontaktirali smo direktora Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić, Samira Suljagića, koji za Klix.ba poručio da Zavod Pazarić, pored usluga socijalnog zbrinjavanja, pruža samo usluge zdravstvene njege.
"Kao što Vam je poznato Zavod je ustanova socijalne zaštite i pored usluga socijalnog zbrinjavanja pruža samo usluge zdravstvene njege. Liječenjem naših korisnika, ako je to potrebno, bave se zdravstvene ustanove koje mogu kompetentno govoriti o nedostatku zdravstvenog osoblja, odnosno ljekara", naveo je Suljagić.
Navodi da što se tiče Zavoda Pazarić, da za sada uspijevaju ugovoriti zdravstvene usluge sa zdravstvenim ustanovama i ljekarima specijalistima.
"Mislimo da ce predstojeće donošenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti korisnika smještenih u federalne ustanove socijalne zaštite donijeti potrebne promjene i otkloniti pravne barijere koje sada imamo, a pogotovo urediti pitanje finansiranja ovih usluga. Rok za donošenje ovog zakona je august 2023.godine i utvrđen je novim Zakonom o ustanovama socijalne zaštite Federacije BiH", rekao je.
Ističe da resorna ministarstva već provode proceduru donošenja novih pravilnika.
"Što se tiče utvrđivanja standarda iz oblasti socijalnog zbrinjavanja i zdravstvene njege, resorna ministarstva već provode proceduru donošenja novih pravilnika koje će ustanove kasnije provoditi. Pretpostavljamo da će se u ustanovama pojaviti problemi sa dijelom zatečenog kadra koji neće ispunjavati uslove i to ce sigurno zahtijevati dodatne rokove i finansijska sredstva za prekvalifikacije, edukacije i sl. gdje to bude moguće uraditi", poručio je.
Novi propisi
Dodaje da će morati preciznije urediti pitanje zdravstvenog osiguranja korisnika koji dolaze iz različitih mjesta.
"Također, novim propisima će se morati preciznije urediti pitanje zdravstvenog osiguranja korisnika koji dolaze iz različitih kantona, entiteta i Brčko distrikta u ustanove socijalne zaštite, a koji prema sada važećim propisima pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruju prema mjestu prebivališta korisnika što predstavlja ogroman problem u svakodnevnom radu", mišljenja je.
Na kraju navodi da Zavod nema korisnika koji se smještaju prisilno odlukom suda.
"Dalje, očekujemo da će se novim propisima, čije donošenje je u toku od strane resornih ministarstava (jedan zakon i čak 18 pravilnika) potpuno i preciznije urediti vođenje evidencija, programiranje, izvještavanje, finansiranje, upošljavanje odgovarajućeg stručnog kadra, inspekcijski i stručni nadzor, odgovornosti itd. Napominjemo da Zavod nema korisnika koji se smještaju prisilno odlukom suda, pa nismo u prilici komentarisati ove situacije", kazao je.
Zaključio je da svih pet federalnih ustanova socijalne zaštite, prema novom zakonu o ustanovama socijalne zaštite, mijenja svoje nazive i djelimično proširuje djelatnost.
U konačnici, pružanje adekvatne zdravstvene njege i podrške ovim osobama je ljudsko pravo koje bi trebalo biti zajamčeno. Potrebno je da društvo preuzme odgovornost za brigu o tim osobama i njihovim potrebama, bez obzira na razlike u sposobnostima. Jedino tako možemo stvoriti društvo u kojem svi ljudi mogu živjeti dostojanstveno i slobodno.
