"Nedopustivo je miješanje Srbije i Hrvatske u BiH"

Navodeći i da "dr. Ivo Banac u političkom smislu ne predstavlja nikoga u Hrvatskoj, (pa) ne znam u kojem je svojstvu iznosio svoje stavove i zaključke, pretpostavljam kao građanin". Nadalje, Josipović izjavljuje da Bančevi stavovi ne predstavljaju mišljenje "dijela hrvatskih intelektualaca" nego da se njegov zaključak o Josipovićevom "regionalnom angažmanu" s Tadićem „kao, na određen način nastavak politike Karađorđeva" svodi samo na jedno slovo - Ivu Banca.

Odgovor je to Josipovića na interview člana HHO-a Ive Banca u Oslobođenju dan ranije, u kojem je Banac upozorio da su zajedničke aktivnosti Josipovića i Tadića "na neki način ponavljanje modela, kao u dogovorima Cvetković - Maček i Milošević - Tuđman. Naravno, nikad ništa nije isto". Banac je osim toga ukazao, u odgovoru na Josipovićev interview, da se Josipović zalaže za stvaranje trećeg teritorijalnog entiteta u BiH. Jednako tako Banac je rekao da i "Vesna Pusić već neko vrijeme eksperimentira s vanjskom politikom" aludirajući na njene nedavne izjave vezane za stvaranje hrvatskog entiteta u BiH. Za Tadića je rekao da je "još u velikosrpskoj brazdi", a za Josipovića da on "naravno, nije Tuđman. On uopće nije čovjek politike. On je demokratski maneken".

Ljudska prava i klevete

Odbor nema običaj odgovarati na napade i kritike te klevete kako samog Odbora, tako i pojedinih njegovih članova. No narav ove rasprave ukazuje na potrebu očitovanja Odbora, budući je ona posebno važna sa stajališta ljudskih prava.

Josipovićeva retorika ukazuje da on ne samo što nastavlja s Tuđmanovom retorikom nego nastavlja i s njegovom modificiranom politikom. Upravo je ta i takva politika doprinijela razbuktavanju rata na prostoru BiH. Takav Josipovićev javni diskurs govori ne samo o njegovom nerazumijevanju ideje civilnog društva nego i uloge nevladinih organizacija u pluralnoj demokraciji općenito. Banac nije "izgubio u politici", već se nekandidiranjem za zastupnika u Hrvatskom saboru iz nje povukao, kako bi se posvetio vođenju HHO-a, kao njegov predsjednik. Uz to svaki pojedinac u društvu i javnom životu nešto znači, bez obzira na položaj u političkoj nomenklaturi. Pogotovo ako se radi o svjetski poznatom historičaru i povjesničaru, jednom od vodećih balkanologa i stručnjaka za modernu povijest, uvaženom intelektualcu, ne samo u regiji nego i u svijetu, do čijeg se mišljenja drži.

Odbor podržava stajališta Ive Banca iznesena u interviewu za Oslobođenje, kao i u odgovoru nakon interviewa predsjednika Josipovića. Najnoviji događaji ukazuju da je u odnosu prema BiH, kako Hrvatske, tako i Srbije, na sceni politika kojom se vodi rat drugim sredstvima na liniji pokušaja daljnjeg dijeljenja Bosne i Hercegovine, u povijesnom kontinuitetu, ali u obliku prilagođenom današnjim uvjetima.

Bit prijepora između Josipovića i Banca, ali i HHO-a i Josipovića, rasprava je o "trećem entitetu" i miješanju hrvatske politike u unutarnje stvari BiH, a vezano uz uspostavu nove Vlade nakon parlamentarnih izbora u BiH. Teritorijalno formiranje trećeg entiteta u kojem bi živjela samo manjina Hrvata od onih koji su preostali u BiH, značilo bi žrtvovanje preostalih Hrvata koji ne bi živjeli u novom entitetu BiH, jednako kao što bi to bio i gubitak elementarnih ljudskih i građanskih prava svih 300.000 Hrvata koji su u sklopu planiranog etničkog čišćenja protjerani i raseljeni iz BiH.

HHO ponovo naglašava nedopustivost miješanja Srbije i Hrvatske u unutarnje stvari suverene države BiH na bilo koji način. Bilo podrškom pojedinim političkim opcijama, pojedincima ili strankama, bilo promjenom teritorijalne karte BiH, bez suglasnosti i dogovora samih građana i političkih subjekata Bosne i Hercegovine kao cjeline.

Za Hrvatski helsinški odbor,

Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik