Povratak medijatora
179

Nastavak pregovora o izbornoj reformi: Situacija nikad gora, mogućnost dogovora nikad manja

S. M.
Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba
Iščekuje se nova runda pregovora u vezi s reformom Izbornog zakona u trenutku dok državne institucije uopšte ne funkcionišu zbog blokada srpskih stranaka te se postavlja pitanje šta se u međuvremenu promijenilo pa medijatori Angelina Eichhorst i Matthew Palmer stižu u Sarajevo.

"Politički lideri nisu obavili posao koji je neophodan za usklađivanje političkog sistema BiH s propisima EU i sudskim presudama. Osim toga, nakon daljnje neprihvatljive eskalacije od Narodne skupštine Republike Srpske 10. decembra, politička kriza se produbljuje" saopćili su 15. decembra prošle godine iz ambasade SAD-a i Delegacije EU povodom otkazivanja nastavka pregovora.

Osim toga, dodali su da apeluju na stranke da odustanu od maksimalističkih prijedloga, koji nisu utemeljeni u međunarodnim i standardima EU te da suština demokratije nije u stalnim zastojima radi forsiranja nečijih zahtjeva niti u nametanju volje većine.

U međuvremenu se desilo nekoliko važnih događaja, prvo je Milorad Dodik organizovao defile mržnje u Banjoj Luci 9. januara tokom obilježavanja neustavnog dana entiteta Republika Srpska, a onda je otputovao u Beograd, gdje mu je predsjednik Srbije poručio da se vrati u institucije države.

Ipak o povlačenju zaključaka koje je usvojila Narodna skupština RS-a 10. decembra nije bilo govora te u suštinskom smislu Dodik nije napravio bilo kakav korak unazad, naprotiv, najavio je povratak u institucije da bi pomogao Hrvatskoj demokratskoj zajednici da se izmijeni Izborni zakon i stvorio privid kooperativnosti. On nastoji, uzdrman američkim sankcijama, umanjiti pritisak zapadnih zemalja i nametanje dodatnih, a da u praksi ne povuče nijednu raniju odluku.

U istom periodu Zagreb je nastojao navodno otopliti odnose sa Sarajevom, na način da ne ponudi ništa novo, makar ne javno i vidljivo. Sastanak koji je održan u četiri oka između premijera Hrvatske Andreja Plenkovića i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića prema našim informacijama nije približio stavove. U slučaju i da je bilo suprotno, poruke Dragana Čovića su više nego jasne. Tako je on samo prije dva dana, na sastanku s Plenkovićem, kazao da "legitimno predstavljanje treba biti ostvareno u oba doma naroda te Predsjedništvu BiH".

Predsjednik HDZ-a je vješt u nuđenju različitih modela, ali cilj je uvijek isti, priča o legitimnom predstavljanju iu Predsjedništvu i i Domu naroda.

S tim u vezi danima su ponavljane priče o "legitimnom predstavljanju" i suverenitetu BiH, koji navodno počiva na spomenutom principu, uz pratnju napisa u medijima bliskim HDZ-u, koji su danima govorili o "pomirenju" i "približavanju" Bošnjaka i Hrvata, koji u takvoj viziji trebaju stvoriti blok protiv Srba, ali prvo da ga Dodik aminuje u Parlamentarnoj skupštini BiH, potpuno bizarno.

Dok je Plenković navodno otopljavao odnose, Milanović je slao poruke da je Dodik partner Hrvatske. Koliko je sve to djelovalo neuvjerljivo, pokazale su današnje poruke iz HNS-a da Bosne i Hercegovine neće biti ne bude li onako kako su zacrtali HDZ i HNS.

Predsjednik HSS-a BiH Mario Karamatić kazao je da pregovarački proces ide svome kraju i da će za dvadesetak dana biti poznato "ima li od ove zemlje išta ili nema".

"Tu ćemo završiti priču o nekoj budućnosti BiH, je li ona svijetla i jesu li zadovoljni svi konstitutivni narodi i građani ili je ona jedna tvorba koja se nalazi pred raspadom", dodao je.

Samo dan ranije na sastanku ministara vanjskih poslova Hrvatske i Rusije Gordana Grlića Radmana i Sergeja Lavrova rečeno je da su bh. Hrvati diskriminisani uz zajednički stav o legitimnoj političkoj zastupljenosti Hrvata "u kolektivnim tijelima, Predsjedništvu i Domu naroda".

Ipak, prije nekoliko dana, probosanske stranke dobile su dodatni prostor da traže konkretan, a ne lažni kompromis ili stopiraju pregovore u ovakvoj političkoj situaciji, nakon što je povjerenik Bundestaga za Zapadni Balkan Adis Ahmetović najavio da Njemačka priprema dokument od pet tačaka, u kojem se jedna odnosi na Izborni zakon. Jasno je naglasio da će najjača stranka u vladajućoj koaliciji SPD predložiti da se izbori održe po trenutnom izbornom zakonu.

Nejasno je na koji je način trenutna atmosfera i politička situacija bolja za postizanje dogovora nego prije mjesec? S obzirom na raniji stav SDP-a da se neće vratiti pregovorima dok se ne povuku zaključci NSRS-a, bit će zanimljivo kako će svemu pristupiti SDA. Ono što je potpuno jasno, u kojem god formatu budu vođeni razgovori, HDZ i SNSD su u javnosti stvorili dojam da će u ovakvim okolnostima bilo kakva izborna reforma značiti poraz bosanske strane.