Naša stranka: Donošenje odluka o pomilovanju osuđenika mora biti transparentnije

Na konferenciji su govorili Dennis Gratz, zastupnik Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, Albin Zuhrić, generalni sekretar Naše stranke i Lamija Tiro, članica Predsjedništva Naše stranke.

Zakon o pomilovanju Federacije Bosne i Hercegovine

Zakon o pomilovanju predviđa izmjenu člana 20. u vezi s obavezama predsjednika Federacije BiH, kojim se traži da jednom godišnje predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine pismeno i usmeno izvještava Parlament Federacije Bosne i Hercegovine o odlukama o pomilovanju donesenim tokom prethodne kalendarske godine.

Obavijest iz stava 1. ovog člana dostavlja se do 31. marta svake godine za prethodnu kalendarsku godinu, a sadrži broj datih pomilovanja, zakonske nazive krivičnih djela za koja su pomilovanja data i članove krivičnog zakona te oblik datih pomilovanja zajedno s obrazloženjima odluke, kao i navode da li je mišljenje ustanove za izvršenje krivičnopravnih sankcija i suda koji je vodio prvostepeni krivični postupak te prijedlog Ministarstva pravde, bilo pozitivno ili negativno za svako pomilovanje. Za sve odluke o pomilovanju kod kojih je prijedlog Ministarstva pravde bio negativan, predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je dužan dati obrazloženje.

Cilj predloženih izmjena i dopuna Zakona o pomilovanju FBiH je da detaljnije uredi postupak donošenja odluka o pomilovanju, kao i rad Komisije za pomilovanje pri Ministarstvu pravde FBiH. Ujedno se predloženim izmjenama osigurava transparentnost odluka o pomilovanju, putem propisivanja obaveznog izvještavanja predsjednika FBiH Parlamentu FBiH.

Amandmani na Nacrt zakona o porezu na dohodak

Podnosimo pet amandmana koji se tiču jasnijeg definiranja poreznih razreda, odnosno većih opterećenja za osobe koje primaju iznad 801 KM mjesečno ili godišnje 9.612 KM, navode iz Naše stranke.

Progresivne stope predstavljaju veliki pomak u zakonskim okvirima koji se tiču poreza na dohodak. Stopa od 30 posto na mjesečnu osnovicu poreznih obveznika koji zarađuju više od 2.500 KM potrebna je u sistemu mjera progresivnih poreza, kako bi najveće porezno opterećenje imali oni koji najviše zarađuju. Uvođenjem ove stope stvorio bi se balans između sredstava koja predstavljaju izdatke za lične odbitke i sredstva koja se ubiru prikupljanjem poreza. Pored toga, uvođenjem ove stope stvorio bi se dojam da država brine za pojedinačan pristup svakom poreznom obvezniku i klasificira porezne razrede prema njihovim mogućnostima.

Predlažemo novi stav po pitanju ličnog odbitka gdje ostaje mogućnost dodatnog odbitka za izdržavanog bračnog druga, kao i za bivšeg bračnog druga kojem plaća alimentaciju i pojedinačno za izdržavanu djecu te dodatni odbitak na osnovu vlastitog invaliditeta, poručuju iz Naše stranke.

Jednaka osnovica ličnog odbitka za sve porezne obveznike, predstavlja rješenje koje je u praksi lakše sprovedivo, ali je u potpunosti socijalno neosjetljivo. Potrebno je napraviti distinkciju između onih poreznih obveznika koji pored troškova svog vlastitog života, imaju troškove izdržavanih članova porodice ili troškove utvrđene vlastite invalidnosti ili invalidnosti nekog od članova porodice. Socijalno osjetljivo rješenje pretpostavlja veće odbitke koji se kategorišu po ovim ličnim odlikama poreznog obveznika za one obveznike koji spadaju u te kategorije i također potvrđuje individualan pristup zakonodavca prema potrebama i mogućnostima poreznog obveznika.

Amandmani na Prijedlog zakona o štrajku

Ukoliko tijelo za mirno rješavanje spora ne uspije postići sporazum o mjestu održavanja štrajka, odnosno ukoliko se poslodavac i sindikat ne usaglase o sastavu tijela predviđenog za mirno rješavanje nastalog spora, rješavanje nastalog spora prepušta se nadležnom ministarstvu koje mora donijeti odluku o mjestu održavanja štrajka u roku od pet radnih dana.

Ukoliko dođe do sudskog spora, to znači da se sam proces održavanja štrajka stavlja pod upitnik, jer dosadašnja postavka omogućava odugovlačenje putem sudskih postupaka, a na ovaj način nadležno ministarstvo će imati obavezu da donese odluku u roku od 5 radnih dana.

U slučaju da jedna od strana ne bude željela predložiti osobe koja će biti u tijelu za mirno riješavanje sporova, onda nema smisla da se ide u sudski spor i na taj način da se odugovlači početak štrajka, što u ovom slučaju ide na štetu radnika.

Također, izmjenama smo osigurali da Sindikat i poslodavac sporazumno utvrđuju poslove koji se u tom slučaju, moraju predvidjeti kolektivnim ugovorom, u protivnom ovo vrijedi samo za djelatnosti od općeg interesa koje se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka. Štrajk ne može započeti prije utvrđivanja ovog sporazuma.

Naša izmjena je usmjerena prvenstveno prema zaštiti prava radnika, naime ovo je već ustaljena praksa u zemljama Evropske unije, da radnici nisu dužni obavljati ni minimum obaveza iz radnog odnosa tokom štrajka osim ukoliko to nije uređeno kolektivnim ugovorom, odnosno ukoliko se ne radi o djelatnostima od općeg interesa, ističu iz Naše stranke.

Međutim, ostavili smo mogućnost da poslodavac može zahtijevati, u cilju osiguravanja minimuma procesa rada, da najviše trećina radnika bude na raspolaganju poslodavcu samo u slučaju poslova koji su uređeni kolektivnim ugovorom, odnosno ukoliko se radi o poslovima od općeg interesa. Ovdje se radi opet o posebnim situacijama koje se nadovezuju na prethodno obrazloženje. Cilj izmjene jeste definisati poslove koji zahtijevaju minimum procesa rada, odnosno spriječiti zloupotrebu poslodavaca u odnosu na radnike, navodi se u saopćenju Naše stranke.