"Ažurnost na nivou"
268

Nakon višesedmičnih ekstremnih vrućina ministarstva izdala preporuke za građane

Piše: M. N.
Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
Građani BiH se već sedmicama bore se ekstremno visokim temperaturama koje su u pojedinim zemljama južne Evrope, ali i susjedne Crne Gore, usmrtile nekoliko osoba. Vlada FBiH je tek na sjednici održanoj 9. augusta donijela preporuke za građane povodom ovih klimatskih uvjeta.

Kako se navodi u saopćenju, riječ je o preporukama ministarstava rada i socijalne politike i zdravstva FBiH. Iz ovih institucija savjetuju da ustanove primarne zdravstvene zaštite i specijalističko-konsultativnih službi počinju s radom u sedam sati ujutro, a da prioritet kod ostvarivanja usluga zdravstvene zaštite bude pružen hroničnim bolesnicima, maloj djeci, trudnicama i osobama starijim od 65 godina. Roditelji koji dovode djecu na vakcinaciju protiv zaraznih bolesti, trebaju to učiniti najkasnije do 10:00 sati ujutro.

"Poslodavci bi za uposlenike koji obavljaju poslove na otvorenom prostoru trebali razmotriti mogućnost prekida obavljanja poslova na otvorenom u periodu od 12 do 16 sati, te nastavka poslije 16 sati. Ukoliko je proces rada organizovan tako da je nemoguće primijeniti ovu mjeru, preporuka poslodavcima je da radnicima koji obavljaju poslove na otvorenom početak radnog vremena pomjere na šest sati ujutro. Radno vrijeme može biti i skraćeno srazmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika", stoji u preporukama.

Ustanovama koje s radom počinju u 09:00 sati savjetuje se da pomjere početak radnog vremena na 08:00 sati ujutro Poslodavci trebaju radnicima s dijagnosticiranim hroničnim bolestima omogućiti korištenje godišnjeg odmora, kao i odsustva u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Poslodavci bi trebali dozvoliti i ležernije odijevanje uposlenika u ustanovama, preduzećima i tijelima vlasti, kao i na službenim događajima.

"Za radnike koji rade na otvorenom poslodavci trebaju osigurati pripremu (aklimatizaciju) na uvjete pri visokim temperaturama, informirati ih i educirati o prevenciji mogućih posljedica rada pri visokim temperaturama, omogućiti češće pauze radnika u hladovini, osigurati preraspodjelu poslova - teži dio posla prebaciti u hladnije dijelove dana. Treba unositi dosta tečnosti - na svakih 15-20 minuta po jedna čaša rashlađene vode. Također treba prilagoditi opremu i sredstva za ličnu zaštitu na radu - koristiti ljetna odijela, kape, marame, te nositi laganu, svijetlu i komfornu odjeću od prirodnih materijala. Radnici, posebno koji rade na otvorenom, trebaju imati pravilnu ishranu, prilagođenu vremenskim uvjetima, koja podrazumijeva izbjegavanje teške, vruće i obimne hrane, konzumiranje svježeg voća i povrća, a ne konzumirati alkohol, kafu i gazirane napitke", navodi se u saopćenju.

Iz ministarstava kažu da radnicima koji rade u zatvorenom poslodavci trebaju osigurati korištenje rashladnih sistema (klima uređaji, ventilatori...), vodeći računa o razlici između unutrašnje i vanjske temperature, te poboljšati cirkulaciju zraka provjetravanjem.Općine bi na određenim lokacijama trebale osigurati besplatnu podjelu vode za piće iz cisterni, a i u slučaju dugih čekanja na graničnim prijelazima potrebno je osigurati podjelu vode i drugih napitaka.

Podsjećaju kako građane treba redovno informisati o općim mjerama zaštite od visokih temperatura, a da se preporuke mogu naći na stranici Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

"Provođenje preporučenih mjera prati Federalno ministarstvo zdravstva, u saradnji sa zavodima za javno zdravstvo i kantonalnim ministarstvima zdravstva, te Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, svako u okviru svojih ovlasti. Ostala resorna federalna ministarstva će, u skladu sa zaključcima Vlade FBiH, svako u okviru svojih ovlasti, utvrditi preporučene mjere u uvjetima ekstremno visokih temperatura i naložiti njihovo provođenje na nižim razinama vlasti", stoji u saopćenju Fedralnog ministarstva rada i socijalne politike i Federalnog ministarstva zdravstva.

Ekstremno visoke temperature počele su prošlog mjeseca i uzrokovale su velike probleme poljoprivrednoj proizvodnji u BiH i drugim segmentima, ali stanje elementarne nepogode nije proglašeno.

U gradovima širom Hercegovine ttemperature su bile više od 40 stepeni, dok je u Mostaru u hladu bilo 41 stepen.