Ekstremne vrućine
122

Vreli Mostar: Živa u termometru se popela na 41 stepen, Stari grad ipak pun turista

Piše: R. D.
(Foto: Klix.ba)
Val ekstremnih vrućina zahvatio je našu zemlju, a po hercegovačkim gradovima se mjerila maksimalna temperatura veća od 40 stepeni celzija.

Prognostičari za naredne dane predviđaju dodatni porast temperatura, a ljekari savjetuju maksimalnu brigu i smanjeno kretanje u toku kritičnog perioda.

Ismira Ahmović, dežurna hidrometeorologinja Federalnog hidrometeorološkog zavoda, kazala nam je da se u narednim danima predviđa stabilno vrijeme, što znači bez padavina i dalji rast temperatura.

"Najviše izmjerena temperatura za područje Hercegovine u 14 sati bila je u Čapljini 40 stepeni, dok je u Mostaru izmjereno 38. Ipak maksimalna temperatura u Mostaru danas je mogla dosegnuti i koji stepen više", kazala nam je Ahmović, navodeći da se ti podaci prikupljaju na osnovu mjerenja hidrometeorološke stanice na Bijelom brijegu.

Neslužnena mjerenja pokazivala su koji podiok više, tako je naš objektiv iza 14 sati na termometru u hladu Fejićeve ulice snimio visokih 41 stepen.

U Mostaru najviše ikad 46, u Sarajevu 40 stepeni

Iako se u narednih nekoliko dana očekuju izrazito visoke temperature, čak i iznad 42 stepena u hladu, teško da će se oboriti temperaturni rekord ovog ljeti najvrelijeg našeg grada. Najviša temperatura ikad u Mostaru zabilježena je prije 116 godina i to 1901. kad je bilo vrtoglavih i teško zamislivih 46,2 stepena. Usporedbe radi rekordna temperatura za Sarajevo je 40 stepeni, što je izmjereno isto tako daleke 1946. godine. Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda kazali su nam da ne treba sumnjati u ispravnost tih mjerenja, jer su se i tada morali poštovati strogi međunarodni standardi.

Metereolozi znaju kazati kako postoje desetljeća koja su bila toplija. To se posebno odnosi na razdoblje između 2001. i 2010. kada je postignuto mnoštvo temperaturnih rekorda. Tako je, 24. avgusta 2007. u Mostaru je izmjeren 43,1 stepen, godinu dana prije, 29. jula, 41,2. Ovaj period mogao bi porušiti te rekorde.

Građani slušaju savjete ljekara, Stari grad ipak pun turista

Građani u dobroj mjeri slušaju savjete ljekara, ulice u vrijeme najvećih vrućina su puste, kao i bašte popularnih kafića. Zanimljivo je da su i čekaonice mostarskih hitni službi u to doba obično prazne, ljekari u to vrijeme imaju samo vanjske intervencije, a gužve su uobičajene u kasnim poslijepodnevnim satima i u toku noći.

Jedini dio Mostara u kojem vladaju gužve bez obzira na temperaturu je Stari grad. Trgovci s kojima smo razgovarali kažu da broj turista koji obilaze ovaj turistički dragulj nije manji po velikim vrućinama.

"Ljudi se žale, negoduju, ali ne mislim da ih je manje. Gosti sa zapada imaju kratke godišnje odmore, isplanirane i ne žele da ih bilo šta omete u tome. Znaju da se brzo vraćaju na uobičajene radne obaveze, tako da žele svoj godišnji odmor iskoristiti potpuno", kazao nam je jedan od trgovaca.

Rashlađivanje na bazenima, a radno vrijeme prilagođeno

Rashlađenje bi mnogi tražili u Neretvi da je čistija, ovako se traži na gradskom bazenu ili na nekom od onih koji su sagrađeni na periferiji grada. Na Gradskom bazenu dnevna karta za odrasle je 5, a za djecu 3 KM. Postoji i mogućnost kupovine sezonskih karata koje za odrasle iznose 150, a za djecu 100 KM.

Turisti često traže fontane, ali sa promjenjivim uspjehom. Neke nisu u funkciji kao ona ispred Gimnazije ili obližnja na samom Španskom trgu sa prljavom vodom i pivskim bocama. Na Musali fontane rade, ali sigurno je da u gradu nedostaje više fontana i česmi sa pitkom vodom.

Pojedine javne institucije prilagodile su svoje radno vrijeme pa ljeti rade od sedam, a ne kako je uobičajeno od osam ujutro. Građevinski radnici nevoljko razgovaraju sa novinarima, ali u vrijeme najviših vrućina i oni rade manje. Čuli smo i da radnici koji rade na vinogradima i poljoprivrednim gazdinstvima oko grada rade prilagođeno od 5 do 13 sati.