Predsjednik Udruženja Makedonaca Dimitrije Trifunovski, ističe je da najviše Makedonaca u BiH živi u Banjoj Luci i Sarajevu, ali nije poznato koliko. Nakon Drugog svjetskog rata uslijedio je novi talas doseljavanja Makedonaca na teritoriju današnje BiH. Doseljavali su uglavnom veće gradove: Banju Luku, Sarajevo, Trebinje, Doboj, Bijeljinu, Prijedor, Derventu, Mostar i Zvornik.
"Broj Makedonaca koji žive u BiH ne zna ni komisija koja je vršila popis, ali je prije rata u BiH prema tadašnjem popisu iz 1991.godine bilo 1950. Međutim, ni to nije tačan podatak jer su se tada mnogi izjašnjavali kao Jugosloveni. Koliko ih ima po gradovima ne znam, ali otprilike najviše ih ima u Banjoj Luci i Sarajevu. Ima ih i u drugim gradovima BiH vidjet ćemo kada bude objavljen popis, mada i tada nećemo tačno znati jer je asimilacija uradila svoje“, priča Trifunovski za naš portal.
Trifunovski ističe da je položaj Makedonaca u Banjoj Luci dobar, te da svaki čovjek bez obzira na nacionalnost ima interes da živi i radi tamo gdje ima uslova, a i da voli mjesto življenja.
"Što se tiče nadležnih u Banjoj Luci do sada nismo imali nikakvih problema, grad nam je dao prostoriju za rad još 2004. godine koju koriste sve nacionalne manjine i finansijski smo podržani, ali ne u dovoljnoj mjeri. Problemi su isti kao i kod konstitutivnih naroda sa razlikom tom što nacionalne manjine nema u Ustavu i samim tim možete da vidite gdje i kako se uključuju za rad, pogotovo gdje konkursi za pojedina radna mjesta traže isključivo konstitutivne narode itd.“, kaže Trifunovski.
Pored redovnih druženja članova udruženja, postoji čitav niz aktivnosti koje obavljaju u toku godine.
"Pored redovnih druženja koja imamo dva puta mjesečno, jedan dan koristimo za sastanke, zatim druženja, organizujemo dosta raznih aktivnosti poput književne večeri, izložbe naših slikara, rukotvorina, tu je i škola crtanja, učenje makedonskog jezika, organizujemo edukativno putovanje u Makedoniju itd. Inače, naše Udruženje izdaje časopis - bilten 'Vinozito' na makedonskom i srpskom jeziku“, ističe Trifunovski.
Osim navedenog članovi Udruženja Makedonaca organizuju večeri makedonske pjesme i igre, te razmjene posjeta sa sunarodnjacima širom bivše Jugoslavije. Makedonci su ove prostore počeli da naseljavaju početkom 20. vijeka. Iako ih je većina došla zbog posla, makedonski doseljenici ostajali su trajno i započinjali jedan novi život. Dugo vremena nisu imali nikakvo kulturno umjetničko društvo oko kojeg bi se okupljali, ali i pored toga, uspijevali su sačuvati svoj jezik i običaje.
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
