Komentari na članak: Muzej AVNOJ-a ove godine posjetilo dvaput više turista nego lani

Jajce

Muzej AVNOJ-a ove godine posjetilo dvaput više turista nego lani

SRNA

07.12.2010.

komentara

dijeljenja

Komentari (24)

Najnoviji Najbolji

Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se

NAPOMENA: Komentari su otvoreni za prijavljene korisnike i odražavaju stavove svojih autora. Vrijeđanje i govor mržnje ne objavljujemo, a za govor mržnje se odgovara i krivično. Prije pisanja pogledajte pravila komentarisanja.

Destinacija 0

7.12.2010.

Oficiri UDB-e: „Njihova je riječ bila odlučujuća o režimu u KPD, o stepenu strogosti, o postupku prema zatvorenicima, o tome kome će se dati uslovan otpust, ko će ići u kazneni odjel itd.“ Rad u polirnici: “Tu su se polirali bakarni odlivci. Milicionari su zatvarali prozore da ne bi ulazio zrak u prostoriju. Od bakarne prašine se gotovo ništa nije vidjelo. Ta prašina je direktno ulazila u pluća. To su bili u. žasni uslovi. Valentin Kreševljak\"- U četverokutu p. akla\", Sarajevo, 1991 god.(82).

Skola 0

7.12.2010.

Osman Hasanović: MB.3350/A (činovnik Sreskog suda u Bosanskoj Krupi, završio 8 razr. Šerijatsko-sudijske škole. Osuđen na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 3 godine i 6 mjeseci i na sporednu kaznu gubitka političkih prava i prava na pomoć socijalnog osiguranja u trajanju od 2 godine. Početak kazne: od 26. II 1947. godine. U toku izdržavanja kazne radio je: Od VI 1948. - Foča, Sarajevo, Jablanica. Od VII 1949. godine - knjižnica K.P.D. Zenica i cvjećar. Od VIII 1950. god. - Državni rudnik Zenica. Otpušten kući po isteku kazne 26. VIII 1950.godine); Mustafa Hebibović (trgovac iz Sarajeva. Osuđen je na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 7 mjeseci); Halid Trtak (đak, 4. raz. Građanske škole. Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 13 godina. Osuđen je što je stupio u organizaciju M. M. koja je imala za cilj rušenje postojećeg uređenja. Početak izdržavanja kazne: od 4. V 1949. god.

Radovi 0

11.12.2010.

Tada je, također, bio saradnik italijanskih časopisa Mondo Arabo i Oriento Moderno U Italiji je proveo dvije godine, a po povratku biva postavljen za profesora-suplenta u Šerijatskoj gimnaziji u Sarajevu. Honorarno je predavao u Gazi Husrev-begovoj ženskoj medresi, Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Mustafa Busuladžić pokazao se kao izuzetno dobar pedagog i metodičar, uspostavljajući prijateljske odnose s učenicima, što je ostavilo dubok trag na sve one kojima je predavao.Hafiz Mahmud Traljić je o njegovim vazovima zabilježio: \"Gdje god je on vazio ili predavao, prostorije su bile ispunjene do posljednjeg mjesta. Neke od svojih vazova i predavanja je i štampao. Njegovi vazovi, predavanja i uopće objavljeni radovi imaju težinu i vrijednost i danas, nakon pedeset i više godina, kao i kad su održani ili štampani.\" U istinitost tih riječi može se uvjeriti svako ko pročita, danas šezdeset godina nakon njegove smrt, neki od njegovih štampanih vazova ili radova. .

Redovi 0

11.12.2010.

Izvor: Novi Horizonti br. 71. hfz. dr. Safvet M.Halilović

Identitet 0

11.12.2010.

Vanjske okolnosti su na drugom mjestu, jer nijedan narod nije propao zbog jedne izgubljene bitke, ili uslijed isključivo vanjskih uzroka, nego je raspadanje počinjalo iznutra, u njegovom unutarnjem biću, a vojnički porazi su samo ubrzavali to raspadanje. Busuladžić poručuje da granične vjerske skupine, kao što su muslimani Bosne i Hercegovine koji žive na razmeđu Istoka i Zapada, treba da budu oprezne u primanju tuđih ideja i da slijepo ne imitiraju Zapad, kidajući vezu sa svojom prošlošću i kulturom.Takva razmišljanja koja je Busuladžić hrabro iznosio u svojim radovima (za)smetala su onima koji ne žele dobro ni Bosni. Komunistički režim je odmah po dolasku na vlast, u maju 1945. godine, u. hapsio Mustafu Busuladžića i, po kratkom postupku, p. resudio da bude p. ogubljen s. trijeljanjem. To je i učinjeno 29. juna 1945. godine, u sarajevskom naselju Velešići, iza Željezničke stanice.

Sudbine 0

11.12.2010.

Busuladžić insistira na na tome da se muslimani okrenu sebi i da svoju sudbinu ne prepuštaju u tuđe ruke. Misao o neodložnoj okrenutosti sebi, kao načinu opstanka, on stalno varira i podcrtava, pozivajući se pritom i na brojne islamke izvore. Takva je misao za duhovni ustroj i biološki opstanak itekako važna i u današnjem vremenu .Busuladžić smatra da je svaki narod, više ili manje, skrivio svoju nesreću; on je bio sudionik svoje tragedije, i pitanje njegove sudbine rješavalo se u njemu samom, a nikada izvan njega.

Merhamet 0

11.12.2010.

Jedno od pitanja kojima je Mustafa Busuladžić posvetio veliku pažnju i značaj u svojim radovima jeste opstanak muslimana u Bosni. On to, pitanje, zapravo, postavlja u kontekst opstanka muslimana u Evropi, jer prije nasrtaja na muslimane u Bosni i Balkanu zatrte su i uništene druge velike muslimanske zajednice u Evropi: ona u Španiji (Endelus) i Italiji (Sicilija). Busuladžić je živio u vremenu kada su se prilike za muslimane na Balkanu i u Bosni u velikoj mjeri promijenile: na lijep, ljudski odnos muslimana prema nemuslimanima, svijest o susjedskim dužnostima i lijepom odnošenju prema nemuslimanima, na vjersku toleranciju i podnošljivost čitavih pet stoljeća (a sve to je izviralo iz etičkih učenja islama), muslimanskim narodima Balkana uzvratilo se njihovim kl..

Demoralizacija 0

11.12.2010.

Zapad je izgubio religiju i moral, smatra Busuladžić. To je zbog toga što je Zapad zaboravio na Boga i zato se tamo, nastavlja on, dešavaju socijalni paradoksi koji daju žig našoj epohi... U doba grandioznih uspjeha tehnike i džinovskih napredaka industrije, kad jedni umiru od presitosti, u svijetu vlada strahovita bijeda i nezaposlenost, milioni umiru od gladi. Evropa se našla pred pogibeljnim posrtrajima. Da bi se izbjegle katastrofe i uspostavio novi poredak, države su pribjegle raznim raznim ekstremnim ideologijama kao što su: komunizam, fašizam i nacional-socijalizam.

Promisljanje 0

11.12.2010.

savremeni čovjek osjeća zebnju, strah, tjeskobu i mučninu, a njegov život je u velikoj mjeri dehumaniziran, o čemu svjedoči enorman porast kriminala i zločina na svim stranama svijeta, kao i odavanje raznim porocima i nemoralu. \"Nauka i filozofija nisu mogle otkriti smisao života\" – kategoričan je Busuladžić, a ateizam je, po njemu, \"žig sramote otisnut na ljudski razum\".

Motivi 0

11.12.2010.

a, k.- asnije, kada je tom i. s. tom r.- e. žimu t. rebalo m.-a. terijala p.- rotiv S. ovjetskog S. aveza, nakon R.- e. zolucije I.-n. formbiroa, p. o. sluzio se tim i. stim t. ekstom zbog kojeg je Busuladžić o.- s. uđen na s.- m. rt i n.- e. vin s. -. t. rijeljan.

Pisanje 0

11.12.2010.

N j. egov r.- a. d m. uslimani u s. o. vjetskoj Rusiji p.- o. služio je k.- o. munističkom r.- e. . ž. imu kao o. . snova za o.- p. t. užbu p.- r. otiv nj. ega,

Svijet 0

11.12.2010.

Kao v. jernik, koji je o. sjećao p. R. obleme u. mmeta k. ojem je p. ripadao, nije z. anemario da piše ni o s. tanju m. uslimana u . vijetu, n. aročito o t. e. roru k. ojem su bili i. Z. loženi m. uslimani b. o. ljševičke R. usije i, o. pćenito, S. ovjetskog Saveza.

Pisanje 0

11.12.2010.

Pisao je radove iz brojnih oblasti: islamske nauke, kulture, književnosti, historije – naročito historije muslimana Bosne i Hercegovine, komparativne religije, te pisao o aktuelnim problemima muslimana tog vremena (1932-1944). Pisao je i prikaze novoizašlih knjiga iz tog perioda., kao npr. prikaz djela Muhammed, a.s., u svjetlu evropske kritike Hazima Šabanovića. Povodom smrti dvojice istaknutih bosanskih alima Derviša Korkuta (1943.) i Mehmed Handžića (1944.) napisao je radove Životno djelo Derviša A. Korkuta i Handžić kao nastavnik. O Mehmed Handžiću objavio je i jedan poduži rad u italijanskom časopisu Oriente Moderno, dok se nalazio na postdiplomskom studiju u Italiji, 1942. godine.

Karakteristika 0

11.12.2010.

Radove je objavljivao u tadašnjoj islamskoj periodici: Novi behar, Muslimanska svijest, El-Hidaje, Glasnik VIS-a; kalendarima Islamski svijet, Narodna uzdanica i Gajret. Objavljivao je i u drugim glasilima kao što su: Kalendar Hrvata, Večernja pošta, Naša domovina i druge publikacije, a bio je i saradnik Hrvatskog dnevnika iz Zagreba i sarajevskog Osvita. Najviše radova objavio je u Glasniku VIS-a (23), Novom beharu (20), El-Hidaji (17) i kalendaru Narodne uzdanice (5).Karakteristike Busuladžićevog pisanja bile su elokventnost i utemeljenost.

Cico 0

7.12.2010.

Ako nece nas gospodin Zeljko Komsic, ko ce onda? Svaka mu cast.

Prisjecanje 0

11.12.2010.

Ž. rtva komunističkog t. erora: Mustafa Busuladžić Dvadeset devetog juna 1945. godine komunistički režim Josipa Broza Tita počinio je strašan z. ločin. Tog dana s. trijeljan je istaknuti bosanskohercegovački intelektualac, naučnik i pisac, profesor Mustafa Busuladžić.Mustafa, sin Smaila i Emine, Busuladžić rođen je 1. aprila 1914. godine, u Gorici kod Trebinja. U rodnom mjestu završio je mekteb i osnovnu školu, nakon čega odlazi u Travnik gdje se upisuje u Elči Ibrahim-pašinu (Fevzija) medresu. Poslije jedne ili dvije školske godine odlazi u Sarajevo i upisuje se u Gazi Husrev-begovu medresu u kojoj je maturirao 1936. godine. Te godine upisuje se i na Višu islamsku šerijatsko-teološku školu (VIŠT), gdje je diplomirao 1940. U jesen te godine odlazi u Italiju (Rim) na postdiplomske studije iz orijentalistike. Izvjesno vrijeme bio je spiker na radiostanici Rim koja je emitovala program na hrvatskom jeziku.

Grada 0

7.12.2010.

LITERATURA; Salih Jalimam \" Prilozi historiji kaznenog zavoda u Zenic\"i (1886.-1945.) - Društvena istraživanja \"Jugoslovernski komunizam - ideja i stvarnost,\" Tom II, Beograd, 1987 god. Milovan Đilas \" Tamnica i ideja\" Beograd Valentin Kreševljak \" U četverokutu pakla\" Sarajevo, 1991god. Slavko Grubišić \" Nad ponorom pakla\". Svjedočanstvo o komunističkim zločinima, Zagreb Ešref Bakšić, Omer Behmen, Ešref Čampara, Ismet Kasumagić, Teufik Velagić \" Mladi muslimani\" 1939-1999 god Sarajevo Vera Kržišnik- Bukić \" Cazinska buna 1950\"god. „Svjetlost“, Sarajevo Mirsad Abazović \" Kadrovski rat za BiH\" Sarajevo Zdravko Milošević \" Sudbina političkih zatvorenika u BiH\" Hrvatski žrtvoslov, Zagreb, Fra Tvrtko Ban \" Zatvorenik\" Zagreb, F.Đidić-E.Hečimović,.“ Reuf Huseinagić \" Kazamati jednoumlja\" - Kamena suza, Gradačac. Studija: POLITIČKI OSUĐENICI U KAZNENO-POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA -Salih Jalimam.

Ponori 0

7.12.2010.

Citat ;\" Nekima su montirani i sudski procesi, pa su robijali dugogodišnje kazne. Bilo je puno poznatih ličnosti koje su prošle kroz „kazamat jednoumlja“, kako se često u literaturi naziva Zenički zatvor. Neke od tih ličnosti, sa osnovnim podacima kao i razlozima njihova pritvaranja, kao ilustracija i pomoć za buduća istraživanja navedene su u podložnim napomenama. Međutim, zbog velikog broja takvih, kao i zbog nedostatka arhivske dokumentacije, nismo u mogućnosti da spomenemo sve one koji zaslužuju\"- Slavko Grubišić \" Nad ponorom pakla\"- Svjedočanstvo o komunističkim zločinima, Zagreb, 2000 god..

Videnje 0

7.12.2010.

Struktura političkih osuđenika koji su izdržavali kazne zatvora u zeničkom zatvoru u periodu 1945.-1954. godina po obrazovanju i zanimanju bila je različita. Svaki element ove strukture predstavlja „negativ“ svih pozitivnih i negativnih kretanja u posljeratnoj stvarnosti tadašnje Jugoslavije. Ona je minijaturna kontraslika svakodnevnog svijeta: poznatih funkcionera bilo je na slobodi, ali ih je bilo i u zatvorima. Bilo je zatvorenika sa visokim obrazovanjem i sa doktorskim titulama29, a bilo je puno i nepismenih.

Istrazivanje 0

7.12.2010.

Zdravko Milošević \" Sudbina političkih zatvorenika u BiH\", Hrvatski žrtvoslov, Zagreb, 1998 god. (623-628 str).Vrlo potresna svjedočanstva o političkim zatvorenicima u Kazneno-popravnom domu u Zenici objavljena su u časopisu Politički zatvorenik. NE ima za cilj da po prvi put znanstvenoj javnosti ukaže na jednu zatvorsku instituciju (K.P.D. u Zenici), koja je još uvijek, po količini arhivske dokumentacije o njoj, nedostupna i neiskorištena. Riječ je prvorazrednim dokumentima koji, kada se istraže i povežu sa određenim društveno-političko-ideološkim mijenama u tadašnjem jugoslavenskom društvu, mogu pomoći u identifikaciji određenih devijacija i deformacija istog društva. Okolnosti rada na ovom priopćenju određivale su neku vrstu selektivnosti, ali nije se izbjegla izvornost i autentičnost i osnovni cilj - da se započne sistematski i planski koristiti u znanstveno-istraživačkom radu.

Ocajnici 0

7.12.2010.

Citat- „Strašne su zločine činili nad nama, pa su čak i nekoliko zatvorenika u. bili isljeđujući ih. Neki su politički zatvorenici pod strašnim pritiskom i udarcima ono što nikada nisu ni pomislili da učine - priznavali. Kad god bi ta isljednička komisija kriminalaca došla do bilo kakvih rezultata u isljeđivanju, naravno na silu iznuđenih, uprava zatvora bi nas sve političke zatvorenike pozvala u zatvorsku salu gdje bi se ta priznanja čitala.“- Svjedočenje svecenika Ante Bakovića u knjizi: F.Đidić-E.Hečimović, op. cit.(str. 113 ).

Ljudiiii 0

7.12.2010.

Citat-„Zatvorska bolnica, u kojoj sam se našao, bila je u pravom smislu fizičko i duševno mučilište. Bolnicu su tvorile dvije velike sobe i nekoliko manjih, s bolničkom ambulantom i mrtvačnicom. Bolničarima nije bilo ni nakraj pameti održavanje bilo kakve higijene.“-F.Đidić-E.Hečimović, op. cit.( str. 113).

Zaboravljeni 0

7.12.2010.

Fra Tvrtko Ban \" Zatvorenik\" Zagreb, 1991god. Citat-„Za nas političke osuđenike nije bila samo bitna norma i samo rad - radilo se prije svega o tzv. preodgoju. Prevaspitavanje - tako se zvalo ‘revidiranje stava’. Ako nisi htio revidirati stav, onda si dobijao teški rad i batine. Bez razloga dobijaš batine. Strpaju te u jednu određenu sobu i batinaju. Najgore što me milicija nije nikada tukla. Robijaši tuku robijaše. Kriminalci, da dobiju pomilovanje, tuku političke krivce.“

Muzej 0

7.12.2010.

K.P.D. Zenica; Prema rijetkim svjedočenjima, koja su se pojavila devedesetih godina XX stoljeća, moguće je barem donekle ukazati na s. travičnosti koje su preživljavali politički z. atvorenici. Posebno je dominirao metod manipuliranja i indokritrinacije: „Pri dolasku poklanjala se pozornost imenima robijaša. Tek kasnije bilo je jasno zašto se to činilo.