"Opustili se"
Viralni snimci američkih mornara na Tajlandu: Klubovi, opijanje i razuzdano ponašanje nakon 286 dana na moru
1h 49min
71
30
Za komentarisanje je potrebna prijava.
Prijavi se
NAPOMENA: Komentari su otvoreni za prijavljene korisnike i odražavaju stavove svojih autora. Vrijeđanje i govor mržnje ne objavljujemo, a za govor mržnje se odgovara i krivično. Prije pisanja pogledajte pravila komentarisanja.
Redovi
0
11.12.2010.
Izvor: Novi Horizonti br. 71. hfz. dr. Safvet M.Halilović
Identitet
0
11.12.2010.
Vanjske okolnosti su na drugom mjestu, jer nijedan narod nije propao zbog jedne izgubljene
bitke, ili uslijed isključivo vanjskih uzroka, nego je raspadanje počinjalo iznutra, u njegovom
unutarnjem biću, a vojnički porazi su samo ubrzavali to raspadanje. Busuladžić poručuje da granične vjerske skupine, kao što su muslimani Bosne i Hercegovine koji žive na razmeđu
Istoka i Zapada, treba da budu oprezne u primanju tuđih ideja i da slijepo ne imitiraju Zapad,
kidajući vezu sa svojom prošlošću i kulturom.Takva razmišljanja koja je Busuladžić hrabro iznosio u svojim radovima (za)smetala su onima
koji ne žele dobro ni Bosni. Komunistički režim je odmah po dolasku na vlast, u
maju 1945. godine, u. hapsio Mustafu Busuladžića i, po kratkom postupku, p. resudio da bude
p. ogubljen s. trijeljanjem. To je i učinjeno 29. juna 1945. godine, u sarajevskom naselju Velešići,
iza Željezničke stanice.
Sudbine
0
11.12.2010.
Busuladžić insistira na na tome da se muslimani okrenu sebi i da svoju sudbinu ne prepuštaju u
tuđe ruke. Misao o neodložnoj okrenutosti sebi, kao načinu opstanka, on stalno varira i
podcrtava, pozivajući se pritom i na brojne islamke izvore. Takva je misao za duhovni ustroj i
biološki opstanak itekako važna i u današnjem vremenu .Busuladžić smatra da je svaki narod, više ili manje, skrivio svoju nesreću; on je bio sudionik
svoje tragedije, i pitanje njegove sudbine rješavalo se u njemu samom, a nikada izvan njega.
Merhamet
0
11.12.2010.
Jedno od pitanja kojima je Mustafa Busuladžić posvetio veliku pažnju i značaj u svojim
radovima jeste opstanak muslimana u Bosni. On to, pitanje, zapravo, postavlja u kontekst
opstanka muslimana u Evropi, jer prije nasrtaja na muslimane u Bosni i Balkanu zatrte su i
uništene druge velike muslimanske zajednice u Evropi: ona u Španiji (Endelus) i Italiji (Sicilija).
Busuladžić je živio u vremenu kada su se prilike za muslimane na Balkanu i u Bosni u velikoj
mjeri promijenile: na lijep, ljudski odnos muslimana prema nemuslimanima, svijest o
susjedskim dužnostima i lijepom odnošenju prema nemuslimanima, na vjersku toleranciju i
podnošljivost čitavih pet stoljeća (a sve to je izviralo iz etičkih učenja islama), muslimanskim
narodima Balkana uzvratilo se njihovim kl..
Demoralizacija
0
11.12.2010.
Zapad je izgubio religiju i moral, smatra Busuladžić. To je zbog toga što je Zapad zaboravio na
Boga i zato se tamo, nastavlja on, dešavaju socijalni paradoksi koji daju žig našoj epohi... U
doba grandioznih uspjeha tehnike i džinovskih napredaka industrije, kad jedni umiru od
presitosti, u svijetu vlada strahovita bijeda i nezaposlenost, milioni umiru od gladi. Evropa se
našla pred pogibeljnim posrtrajima. Da bi se izbjegle katastrofe i uspostavio novi poredak, države
su pribjegle raznim raznim ekstremnim ideologijama kao što su: komunizam, fašizam i
nacional-socijalizam.
Promisljanje
0
11.12.2010.
savremeni čovjek osjeća
zebnju, strah, tjeskobu i mučninu, a njegov život je u velikoj mjeri dehumaniziran, o čemu svjedoči enorman porast kriminala i zločina na svim stranama svijeta, kao i odavanje raznim
porocima i nemoralu. \"Nauka i filozofija nisu mogle otkriti smisao života\" – kategoričan je
Busuladžić, a ateizam je, po njemu, \"žig sramote otisnut na ljudski razum\".
Motivi
0
11.12.2010.
a, k.- asnije, kada je tom i. s. tom r.- e. žimu
t. rebalo m.-a. terijala p.- rotiv S. ovjetskog S. aveza, nakon R.- e. zolucije I.-n. formbiroa, p. o. sluzio se tim i. stim
t. ekstom zbog kojeg je Busuladžić o.- s. uđen na s.- m. rt i n.- e. vin s. -. t. rijeljan.
Pisanje
0
11.12.2010.
N j. egov r.- a. d m. uslimani u s. o. vjetskoj Rusiji p.- o. služio je
k.- o. munističkom r.-
e. . ž. imu kao o. . snova za o.-
p. t. užbu p.- r. otiv nj. ega,
Svijet
0
11.12.2010.
Kao v. jernik, koji je o. sjećao p. R. obleme u. mmeta k. ojem je p. ripadao, nije z. anemario da piše
ni o s. tanju m. uslimana u . vijetu, n. aročito o t. e. roru k. ojem su bili i. Z. loženi m. uslimani b. o. ljševičke
R. usije i, o. pćenito, S. ovjetskog Saveza.
Pisanje
0
11.12.2010.
Pisao je radove iz
brojnih oblasti: islamske nauke, kulture, književnosti, historije – naročito historije muslimana
Bosne i Hercegovine, komparativne religije, te pisao o aktuelnim problemima muslimana tog
vremena (1932-1944). Pisao je i prikaze novoizašlih knjiga iz tog perioda., kao npr. prikaz djela
Muhammed, a.s., u svjetlu evropske kritike Hazima Šabanovića. Povodom smrti dvojice
istaknutih bosanskih alima Derviša Korkuta (1943.) i Mehmed Handžića (1944.) napisao
je radove Životno djelo Derviša A. Korkuta i Handžić kao nastavnik. O Mehmed Handžiću
objavio je i jedan poduži rad u italijanskom časopisu Oriente Moderno, dok se nalazio na
postdiplomskom studiju u Italiji, 1942. godine.
Karakteristika
0
11.12.2010.
Radove je objavljivao u tadašnjoj islamskoj periodici: Novi behar, Muslimanska svijest,
El-Hidaje, Glasnik VIS-a; kalendarima Islamski svijet, Narodna uzdanica i Gajret. Objavljivao je
i u drugim glasilima kao što su: Kalendar Hrvata, Večernja pošta, Naša domovina i druge
publikacije, a bio je i saradnik Hrvatskog dnevnika iz Zagreba i sarajevskog Osvita. Najviše
radova objavio je u Glasniku VIS-a (23), Novom beharu (20), El-Hidaji (17) i kalendaru Narodne
uzdanice (5).Karakteristike Busuladžićevog pisanja bile su elokventnost i utemeljenost.
Radovi
0
11.12.2010.
Tada je, također, bio saradnik italijanskih časopisa Mondo Arabo i Oriento Moderno U Italiji je proveo dvije godine, a po povratku biva postavljen za profesora-suplenta u
Šerijatskoj gimnaziji u Sarajevu. Honorarno je predavao u Gazi Husrev-begovoj ženskoj
medresi, Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Mustafa Busuladžić pokazao se kao
izuzetno dobar pedagog i metodičar, uspostavljajući prijateljske odnose s učenicima, što je
ostavilo dubok trag na sve one kojima je predavao.Hafiz Mahmud Traljić je o njegovim vazovima zabilježio:
\"Gdje god je on vazio ili predavao, prostorije su bile ispunjene do posljednjeg mjesta. Neke od
svojih vazova i predavanja je i štampao. Njegovi vazovi, predavanja i uopće objavljeni radovi
imaju težinu i vrijednost i danas, nakon pedeset i više godina, kao i kad su održani ili
štampani.\" U istinitost tih riječi može se uvjeriti svako ko pročita, danas šezdeset godina nakon
njegove smrt, neki od njegovih štampanih vazova ili radova.
.
Prisjecanje
0
11.12.2010.
Ž. rtva komunističkog t. erora: Mustafa Busuladžić
Dvadeset devetog juna 1945. godine komunistički režim Josipa Broza Tita počinio je strašan
z. ločin. Tog dana s. trijeljan je istaknuti bosanskohercegovački intelektualac, naučnik i pisac,
profesor Mustafa Busuladžić.Mustafa, sin Smaila i Emine, Busuladžić rođen je 1. aprila 1914. godine, u Gorici kod Trebinja.
U rodnom mjestu završio je mekteb i osnovnu školu, nakon čega odlazi u Travnik gdje se
upisuje u Elči Ibrahim-pašinu (Fevzija) medresu. Poslije jedne ili dvije školske godine odlazi u
Sarajevo i upisuje se u Gazi Husrev-begovu medresu u kojoj je maturirao 1936. godine. Te
godine upisuje se i na Višu islamsku šerijatsko-teološku školu (VIŠT), gdje je diplomirao 1940.
U jesen te godine odlazi u Italiju (Rim) na postdiplomske studije iz orijentalistike. Izvjesno vrijeme bio je spiker na radiostanici Rim koja je emitovala program na hrvatskom jeziku.
Grada
0
7.12.2010.
LITERATURA;
Salih Jalimam \" Prilozi historiji kaznenog zavoda u Zenic\"i (1886.-1945.) - Društvena istraživanja
\"Jugoslovernski komunizam - ideja i stvarnost,\" Tom II, Beograd, 1987 god. Milovan Đilas \" Tamnica i ideja\" Beograd
Valentin Kreševljak \" U četverokutu pakla\" Sarajevo, 1991god.
Slavko Grubišić \" Nad ponorom pakla\". Svjedočanstvo o komunističkim zločinima, Zagreb Ešref Bakšić, Omer Behmen, Ešref Čampara, Ismet Kasumagić, Teufik Velagić \" Mladi muslimani\"
1939-1999 god Sarajevo
Vera Kržišnik- Bukić \" Cazinska buna 1950\"god. „Svjetlost“, Sarajevo Mirsad Abazović \" Kadrovski rat za BiH\" Sarajevo
Zdravko Milošević \" Sudbina političkih zatvorenika u BiH\" Hrvatski žrtvoslov, Zagreb, Fra Tvrtko Ban \" Zatvorenik\" Zagreb,
F.Đidić-E.Hečimović,.“ Reuf Huseinagić \" Kazamati jednoumlja\" - Kamena
suza, Gradačac. Studija:
POLITIČKI OSUĐENICI U KAZNENO-POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA -Salih Jalimam.
Ponori
0
7.12.2010.
Citat ;\" Nekima su montirani i sudski
procesi, pa su robijali dugogodišnje kazne. Bilo je puno poznatih ličnosti
koje su prošle kroz „kazamat jednoumlja“,
kako se često u literaturi naziva
Zenički zatvor. Neke od tih ličnosti, sa
osnovnim podacima kao i razlozima
njihova pritvaranja, kao ilustracija i
pomoć za buduća istraživanja navedene
su u podložnim napomenama. Međutim,
zbog velikog broja takvih, kao
i zbog nedostatka arhivske dokumentacije,
nismo u mogućnosti da spomenemo
sve one koji zaslužuju\"- Slavko Grubišić \" Nad ponorom pakla\"- Svjedočanstvo o komunističkim zločinima, Zagreb, 2000 god..