Komentari (24)
Povratak na članak
Prijava korisnika
NAPOMENA: Komentarisanje članaka na portalu Klix.ba dozvoljeno je samo registrovanim korisnicima. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korištenja komentara.
Izvor: Novi Horizonti br. 71. hfz. dr. Safvet M.Halilović
Vanjske okolnosti su na drugom mjestu, jer nijedan narod nije propao zbog jedne izgubljene bitke, ili uslijed isključivo vanjskih uzroka, nego je raspadanje počinjalo iznutra, u njegovom unutarnjem biću, a vojnički porazi su samo ubrzavali to raspadanje. Busuladžić poručuje da granične vjerske skupine, kao što su muslimani Bosne i Hercegovine koji žive na razmeđu Istoka i Zapada, treba da budu oprezne u primanju tuđih ideja i da slijepo ne imitiraju Zapad, kidajući vezu sa svojom prošlošću i kulturom.Takva razmišljanja koja je Busuladžić hrabro iznosio u svojim radovima (za)smetala su onima koji ne žele dobro ni Bosni. Komunistički režim je odmah po dolasku na vlast, u maju 1945. godine, u. hapsio Mustafu Busuladžića i, po kratkom postupku, p. resudio da bude p. ogubljen s. trijeljanjem. To je i učinjeno 29. juna 1945. godine, u sarajevskom naselju Velešići, iza Željezničke stanice.
Busuladžić insistira na na tome da se muslimani okrenu sebi i da svoju sudbinu ne prepuštaju u tuđe ruke. Misao o neodložnoj okrenutosti sebi, kao načinu opstanka, on stalno varira i podcrtava, pozivajući se pritom i na brojne islamke izvore. Takva je misao za duhovni ustroj i biološki opstanak itekako važna i u današnjem vremenu .Busuladžić smatra da je svaki narod, više ili manje, skrivio svoju nesreću; on je bio sudionik svoje tragedije, i pitanje njegove sudbine rješavalo se u njemu samom, a nikada izvan njega.
Jedno od pitanja kojima je Mustafa Busuladžić posvetio veliku pažnju i značaj u svojim radovima jeste opstanak muslimana u Bosni. On to, pitanje, zapravo, postavlja u kontekst opstanka muslimana u Evropi, jer prije nasrtaja na muslimane u Bosni i Balkanu zatrte su i uništene druge velike muslimanske zajednice u Evropi: ona u Španiji (Endelus) i Italiji (Sicilija). Busuladžić je živio u vremenu kada su se prilike za muslimane na Balkanu i u Bosni u velikoj mjeri promijenile: na lijep, ljudski odnos muslimana prema nemuslimanima, svijest o susjedskim dužnostima i lijepom odnošenju prema nemuslimanima, na vjersku toleranciju i podnošljivost čitavih pet stoljeća (a sve to je izviralo iz etičkih učenja islama), muslimanskim narodima Balkana uzvratilo se njihovim kl..
Zapad je izgubio religiju i moral, smatra Busuladžić. To je zbog toga što je Zapad zaboravio na Boga i zato se tamo, nastavlja on, dešavaju socijalni paradoksi koji daju žig našoj epohi... U doba grandioznih uspjeha tehnike i džinovskih napredaka industrije, kad jedni umiru od presitosti, u svijetu vlada strahovita bijeda i nezaposlenost, milioni umiru od gladi. Evropa se našla pred pogibeljnim posrtrajima. Da bi se izbjegle katastrofe i uspostavio novi poredak, države su pribjegle raznim raznim ekstremnim ideologijama kao što su: komunizam, fašizam i nacional-socijalizam.
savremeni čovjek osjeća zebnju, strah, tjeskobu i mučninu, a njegov život je u velikoj mjeri dehumaniziran, o čemu svjedoči enorman porast kriminala i zločina na svim stranama svijeta, kao i odavanje raznim porocima i nemoralu. \"Nauka i filozofija nisu mogle otkriti smisao života\" – kategoričan je Busuladžić, a ateizam je, po njemu, \"žig sramote otisnut na ljudski razum\".
a, k.- asnije, kada je tom i. s. tom r.- e. žimu t. rebalo m.-a. terijala p.- rotiv S. ovjetskog S. aveza, nakon R.- e. zolucije I.-n. formbiroa, p. o. sluzio se tim i. stim t. ekstom zbog kojeg je Busuladžić o.- s. uđen na s.- m. rt i n.- e. vin s. -. t. rijeljan.
N j. egov r.- a. d m. uslimani u s. o. vjetskoj Rusiji p.- o. služio je k.- o. munističkom r.- e. . ž. imu kao o. . snova za o.- p. t. užbu p.- r. otiv nj. ega,
Kao v. jernik, koji je o. sjećao p. R. obleme u. mmeta k. ojem je p. ripadao, nije z. anemario da piše ni o s. tanju m. uslimana u . vijetu, n. aročito o t. e. roru k. ojem su bili i. Z. loženi m. uslimani b. o. ljševičke R. usije i, o. pćenito, S. ovjetskog Saveza.
Pisao je radove iz brojnih oblasti: islamske nauke, kulture, književnosti, historije – naročito historije muslimana Bosne i Hercegovine, komparativne religije, te pisao o aktuelnim problemima muslimana tog vremena (1932-1944). Pisao je i prikaze novoizašlih knjiga iz tog perioda., kao npr. prikaz djela Muhammed, a.s., u svjetlu evropske kritike Hazima Šabanovića. Povodom smrti dvojice istaknutih bosanskih alima Derviša Korkuta (1943.) i Mehmed Handžića (1944.) napisao je radove Životno djelo Derviša A. Korkuta i Handžić kao nastavnik. O Mehmed Handžiću objavio je i jedan poduži rad u italijanskom časopisu Oriente Moderno, dok se nalazio na postdiplomskom studiju u Italiji, 1942. godine.
Radove je objavljivao u tadašnjoj islamskoj periodici: Novi behar, Muslimanska svijest, El-Hidaje, Glasnik VIS-a; kalendarima Islamski svijet, Narodna uzdanica i Gajret. Objavljivao je i u drugim glasilima kao što su: Kalendar Hrvata, Večernja pošta, Naša domovina i druge publikacije, a bio je i saradnik Hrvatskog dnevnika iz Zagreba i sarajevskog Osvita. Najviše radova objavio je u Glasniku VIS-a (23), Novom beharu (20), El-Hidaji (17) i kalendaru Narodne uzdanice (5).Karakteristike Busuladžićevog pisanja bile su elokventnost i utemeljenost.
Tada je, također, bio saradnik italijanskih časopisa Mondo Arabo i Oriento Moderno U Italiji je proveo dvije godine, a po povratku biva postavljen za profesora-suplenta u Šerijatskoj gimnaziji u Sarajevu. Honorarno je predavao u Gazi Husrev-begovoj ženskoj medresi, Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Mustafa Busuladžić pokazao se kao izuzetno dobar pedagog i metodičar, uspostavljajući prijateljske odnose s učenicima, što je ostavilo dubok trag na sve one kojima je predavao.Hafiz Mahmud Traljić je o njegovim vazovima zabilježio: \"Gdje god je on vazio ili predavao, prostorije su bile ispunjene do posljednjeg mjesta. Neke od svojih vazova i predavanja je i štampao. Njegovi vazovi, predavanja i uopće objavljeni radovi imaju težinu i vrijednost i danas, nakon pedeset i više godina, kao i kad su održani ili štampani.\" U istinitost tih riječi može se uvjeriti svako ko pročita, danas šezdeset godina nakon njegove smrt, neki od njegovih štampanih vazova ili radova. .
Ž. rtva komunističkog t. erora: Mustafa Busuladžić Dvadeset devetog juna 1945. godine komunistički režim Josipa Broza Tita počinio je strašan z. ločin. Tog dana s. trijeljan je istaknuti bosanskohercegovački intelektualac, naučnik i pisac, profesor Mustafa Busuladžić.Mustafa, sin Smaila i Emine, Busuladžić rođen je 1. aprila 1914. godine, u Gorici kod Trebinja. U rodnom mjestu završio je mekteb i osnovnu školu, nakon čega odlazi u Travnik gdje se upisuje u Elči Ibrahim-pašinu (Fevzija) medresu. Poslije jedne ili dvije školske godine odlazi u Sarajevo i upisuje se u Gazi Husrev-begovu medresu u kojoj je maturirao 1936. godine. Te godine upisuje se i na Višu islamsku šerijatsko-teološku školu (VIŠT), gdje je diplomirao 1940. U jesen te godine odlazi u Italiju (Rim) na postdiplomske studije iz orijentalistike. Izvjesno vrijeme bio je spiker na radiostanici Rim koja je emitovala program na hrvatskom jeziku.
LITERATURA; Salih Jalimam \" Prilozi historiji kaznenog zavoda u Zenic\"i (1886.-1945.) - Društvena istraživanja \"Jugoslovernski komunizam - ideja i stvarnost,\" Tom II, Beograd, 1987 god. Milovan Đilas \" Tamnica i ideja\" Beograd Valentin Kreševljak \" U četverokutu pakla\" Sarajevo, 1991god. Slavko Grubišić \" Nad ponorom pakla\". Svjedočanstvo o komunističkim zločinima, Zagreb Ešref Bakšić, Omer Behmen, Ešref Čampara, Ismet Kasumagić, Teufik Velagić \" Mladi muslimani\" 1939-1999 god Sarajevo Vera Kržišnik- Bukić \" Cazinska buna 1950\"god. „Svjetlost“, Sarajevo Mirsad Abazović \" Kadrovski rat za BiH\" Sarajevo Zdravko Milošević \" Sudbina političkih zatvorenika u BiH\" Hrvatski žrtvoslov, Zagreb, Fra Tvrtko Ban \" Zatvorenik\" Zagreb, F.Đidić-E.Hečimović,.“ Reuf Huseinagić \" Kazamati jednoumlja\" - Kamena suza, Gradačac. Studija: POLITIČKI OSUĐENICI U KAZNENO-POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA -Salih Jalimam.
Citat ;\" Nekima su montirani i sudski procesi, pa su robijali dugogodišnje kazne. Bilo je puno poznatih ličnosti koje su prošle kroz „kazamat jednoumlja“, kako se često u literaturi naziva Zenički zatvor. Neke od tih ličnosti, sa osnovnim podacima kao i razlozima njihova pritvaranja, kao ilustracija i pomoć za buduća istraživanja navedene su u podložnim napomenama. Međutim, zbog velikog broja takvih, kao i zbog nedostatka arhivske dokumentacije, nismo u mogućnosti da spomenemo sve one koji zaslužuju\"- Slavko Grubišić \" Nad ponorom pakla\"- Svjedočanstvo o komunističkim zločinima, Zagreb, 2000 god..