"Ovo je sigurno jedan radostan trenutak u mom životu. Cijenim ovu nagradu, ona se nekako poklapa sa završetkom moje muftijske službe. Prije dva dana sam završio svoju više od četiri decenije dugu službu kao muftija IZ kroz koju sam promovirao univerzalne vrijednosti. Od reaktiviranja 'Merhameta' bio sam stalni član. Za vrijeme opsade Mostara bio sam u službi prihvatanja ljudi iz Istočne Hercegovine i s juga, spašavo koliko je bilo moguće. Smatram se sastavnim dijelom 'Merhameta' i nikada nisam radio nešto da bih dobio ovosvjetsko priznanje. Imao sam motiv da to činim iz viših ciljeva i ideala", rekao je dobitnik nagrade ef. Smajkić.
Muftija mostarski dobio je ovo priznanje jer se smatra neumornim borcem za očuvanje države BiH, za prava Bošnjaka i njihovog identiteta.
"Uspio je tokom rata da se u okrilju Muftijstva stvori bošnjačka jezgra koja će vojno, politički i moralno odgovoriti planovima i aktivnostima istrebljenja Bošnjaka s ovih prostora. U najtežem periodu bio je i potpredsjednik “Merhameta” u Mostaru. Stoga, mnogi ulogu ef. Smajkića, u tom periodu, smatraju historijskom. Nakon rata, maksimalno se založio da u Mostaru bude otvorena Karađoz-begova medresa, a njegova je zasluga i za otvaranje Katedre islamske pedagoške akademije u Mostaru", obrazložili su iz Uprave "Merhameta".
Književnik Taljić dosad je objavio 22 knjige, a s ponovljenim izdanjima 42. Objavio je 12 romana, što je najveći romaneskni opus u BiH. Uvršten je u antologiju nove svjetske priče 2004. godine. Dobitnik je nagrade "Srebrenica" New York za "Roman o Srebrenici", "Hasan Kaimija" za roman "Tajna knjiga Endelusa", te "Ajvatovica 2013." za roman "Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke". Svojim djelima dao nemjerljiv doprinos očuvanju bosanskoj jezika, kulture i identiteta Bošnjaka.
"Drago mi je da postoji ovakva nagrada koju organizira humanitarna organizacija poput 'Merhameta', a da je osnivač nagrade naš čovjek koji živi i radi u Njemačkoj. Drago mi je da sam dobio tu nagradu radi književnog opusa koji je o Bosni i Bošnjacima. Mislim da je to bitno pogotovo u ovom vremenu kada je Bosna u svojoj historiji u jednoj od najtežih situacija a bošnjački narod pred nestankom. Dodjeljivanje ovakvih priznanja doprinosi borbi za opstanak Bošnjaka", rekao je Taljić.
Nagrada iz Fondacije "Muradif Ćato" dodjeljuje se od 2003. godine institucijama i pojedincima za razvijanje demokratije i humanizma, te vjerskog i nacionalnog identiteta Bošnjaka. Ovo je deseta dodjela nagrada. Dosadašnji dobitnici bili su prvi predsjednik Predsjedništva BiH rahmetli Alija Izetbegović, reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, BZK "Preporod", Amor Mašović i Udruženje "Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa", Udruženje "Žena žrtva rata", akademik Muhamed Filipović, Adil-beg Zulfikarpašić, prof. dr. Faris Gavrankapetanović, prof. dr. Smail Čekić, Fata Orlović i Redžo Bektu, prof. dr. Ejup Ganić, akademik Nedžad Ibrišimović, hafiz Mehmed Karahodžić, Fadila Memišević, prof. dr. Enver Imamović, književnik Dževad Karahasan, muftija banjalučki Edhem ef. Čamdžić, te novinar Bekim Muftarević.
Vakif Muradif Ćato je Livnjak koji živi i radi u Njemačkoj. Uključen je u brojne dobrotvorne aktivnosti u BiH i inozemstvu.
"Osjećam se normalno kao i svi. Meni je drago da sam taj novac koji sam zarađivao godinama poklonio 'Merhametu', a fondaciju može napraviti svaki dobar čovjek", rekao je Ćato.
Za potrebe "Merhameta" Ćato je uvakufio posjed od dva dunuma zemlje sa kućom u Kasindolu, pri Medžlisu islamske zajednice Livno je oformio Fond za stipendiranje đaka i studenata u koji je uložio 84.000 eura, a 2002. godine sa iznosom od 50.000 eura utemeljio je fondaciju za nagradu koja nosi njegovo ime a dodjeljuje je "Merhamet".
Holivudski glumac iznenadio promjenom imidža na crvenom tepihu: Pitaju se šta mu se desilo
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
