Prema Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, za registraciju i osiguranje motornog vozila potrebno je platiti od putarine, poreza na imovinu (za vozila starija od sedam godina), osiguranja, zelenog kartona, takse, preko tehničkog pregleda, naljepnice, do potvrde o vlasništvu. Uz obavezan PDV, koji građanin mora platiti, na kraju se dođe do iznosa od skoro 500 KM.
Prema tome, ukupna sredstva koja se prikupe po osnovu registracije motornih vozila, koja su relativno velika, pravilnim utroškom bi mogla umnogome promijeniti loše stanje bh. puteva, usluge autoklubova, kao i zaštitu građana od elementarnih nepogoda – poplava, što su neke od namjena za koje se plaća prilikom registracije.
Prema podacima Bosanskohercegovačkog auto–moto kluba (BIHAMK) i Agencije za identifikacione dokumente (IDDEEA) u BiH je u 2010. godini registrovano skoro milion motornih vozila. U Federaciji BiH ukupno je registrovano 569.859 motornih vozila, a u Republici Srpskoj 353.952.
Sredstva koja fizičke i pravne osobe uplaćuju prilikom registracije, ili produženja registracije motornih vozila po osnovu putarine, prikupljaju se na entitetskom nivou. U Republici Srpskoj sav novac od putarine plaćene pri registraciji vozila usmjerava se Javnom preduzeću Putevi RS. U Federaciji BiH taj novac se dijeli prema formuli: Direkciji za ceste FBiH 40 posto, kantonima 35 posto, a opštinama 25 posto.
Ukupna sredstva koja se prikupe u BiH za puteve po osnovu registracija (putarina) i po osnovu prometa naftnim derivatima su oko 220 miliona KM. Uprkos tome, kvalitet puteva u BiH je izuzetno loš. Loša putna infrastruktura odbija strane investitore, sprečava ekonomski razvoj, a strani turisti zaobilaze našu zemlju i kao turističku destinaciju, ali i kao tranzitnu zemlju.
Prilikom produženja registracije motornih vozila, građani moraju izdvojiti osam maraka svake godine za službe za pomoć - informacije autoklubova (SPI). S druge strane, građani nisu obaviješteni koja prava po tom osnovu ostvaruju.
Istraživanje koje je sproveo CCI, uz pomoć agencije Prism Research, u martu 2011. godine, pokazuje da više od 80 posto građana BiH ne zna koja prava ostvaruju plaćanjem 8.00 KM godišnje prilikom produženja registracije motornih vozila.
Naime, auto klubovi BIHAMK u FBiH i AMS RS su udruženja građana, sa prenesenim javnim ovlaštenjima, koji pružaju građanima određene besplatne usluge.
Kada su u pitanju BIHAMK-ova javna ovlaštenja, to su tri bilo koje besplatne intervencije, a odnose se na popravku vozila na mjestu događaja ili premještanje vozila do najbližeg servisa, maksimalno jednom mjesečno, a tri puta godišnje.
AMSRS osigurava jednu besplatnu uslugu prijevoza vozila oštećenog u saobraćajnoj nezgodi, te prijevoz vlasnika vozila i ostalih putnika do željene destinacije, na teritoriji Bosne i Hercegovine, jednom godišnje.
Građani u slučaju nezgode ili kvara zbog neinformisanosti često plaćaju usluge prijevoza vozila privatnim službama po visokim cijenama, a tu uslugu mogu dobiti besplatno od autoklubova. Često se dešava da i službenici MUP-ova, na mjestu uviđaja, vozačima ne znaju ili ne žele dati infomraciju o javnim uslugama autoklubova koje su vozači unaprijed platili.
To je razlog zašto su Centri civilnih inicijativa, u saradnji sa autoklubovima, pokrenuli kampanju kojom žele povećati obaviještenost vozača u BiH čime bi se onemogućile zloupotrebe u ovoj oblasti. Saradnja je, osim sa BIHAMK-om, dogovorena i sa ministarstvima unutrašnjih poslova sa područja pet najvećih kantona u FBiH (Kanton Sarajevo, Tuzlanski kanton, Zeničko-dobojski, Unsko-sanski i Bosansko-podrinjski kanton), pa će se tako informativni leci dijeliti u policijskim upravama prilikom produženja ili prve registracije vozila. Iako se kampanja provodi samo u jednom dijelu države, treba naglasiti da svi bh. građani, koji registruju vozilo, imaju pravo na besplatne usluge automoto klubova.
Na letku su navedene stavke koje građani plaćaju prilikom registracije putničkih motornih vozila, u rasponima cijena, u zavisnosti od toga kolika je zapremina i snaga motora motornog vozila, a posebno je istaknuta stavka koja se odnosi na BIHAMK, odnosno na prava koja građani ostvaruju plaćanjem osam KM svake godine pri registraciji vozila. Cilj kampanje je da se obaviještenost građana/vozača u BiH ovim aktivnostima poveća kako bi koristili svoja prava.
Ista inicijativa je pokrenuta i u Republici Srpskoj, a u CCI-u očekuju pozitivan odgovor od MUP-a RS i nadaju se skoroj realizaciji kampanje i u tom entitetu.
S obzirom na to da se prilikom produženja registracije motornih vozila u državnu kasu slije velika suma novca, on bi trebao biti i adektavno utrošen. Kada bi postojala volja odgovornih da novac utroše u moderniju putnu infrastrukturu te poboljšanje sigurnosti puteva, to bi olakšalo i domaćim, ali i stranim vozačima, jer je cestovna mreža jedan od najbitnijih faktora za razvoj države.
