MMF: U BiH tokom 2006. ostvareni dobri rezultati

Suprotno tome, MMF zaključuje kako je vjerovatno da će se deficit vanjskog tekućeg računa platnog bilansa ove godine produbiti, jer će se veća potrošnja i investicije ogledati u povećanju uvoza, što je već očigledno iz podataka za prva četiri mjeseca.

Nije vjerovatno, navodi se, da će ekonomski rast dovesti do pada broja nezaposlenih, niti će od njega jednake koristi imati svi sektori i regioni u zemlji. Naročito zbog ograničene mobilnosti radne snage nezaposlenost u siromašnijim krajevima će vjerovatno i dalje ostati visoka.

Neuspjeh vlade da se odupre troškovnim pritiscima će se odraziti u naglom pogoršanju vladinog balansa. Jednokratni efekti PDV-a će nestati, a na red će ove godine doći plaćanje računa za populistička predizborna obećanja o većim davanjima, naročito u Federaciji i kantonima, saopćeno je iz MMF-a.

Iz ove institucije upozoravaju da će ukoliko se ne poduzmu ozbiljne mjere radi kontrole potrošnje, akumulirani suficit iz 2006. godine ispariti i generalna vlada zabilježiti deficit od jedan do jedan i po posto BDP-a u 2007. Sada je, smatraju u MMF-u, trenutak da se počnu rješavati te dugotrajne slabosti, dok je vanjska sredina još uvijek povoljna a rast se snažno nastavlja.

Prošle godine je ta prilika propuštena zbog izbora i usredotočenosti donositelja odluka na domaću politiku, ali nove vlade imaju novi mandat i dovoljno vremena pred sobom i ne bi trebalo dozvoliti da se opet propusti ovakva prilika.

U preliminarnim zaključcima je navedeno i to da je poboljšanje statističkih podataka preduvjet za uspješno upravljanje ekonomijom; suradnja između institucija za statistiku i drugih prikupljača podataka je neadekvatna, a dugoročno, rješenje je u ujedinjavanju odvojenih statističkih institucija.

U međuvremenu je potrebno ojačati koordinacijsku ulogu Vijeća za statistiku, uprave triju institucija za statistiku treba da ojačaju međusobnu suradnju, a poboljšanje statistike nacionalnih računa i cijena, koje se priprema već izvjesno vrijeme, treba što prije sprovesti. Usprkos određenom napretku, uporno opstaju veliki problemi u smislu pravovremenosti i obuhvaćanja statistike generalne vlade.

U oblasti statistike platnog bilansa nije bilo osjetnog napretka i MMF ponovno apelira na Centralnu banku BiH da poboljša ove podatke, naročito u vezi s doznakama iz inozemstva. Potrebno je, prema saopćenju, uvesti red u javne finansije, a fiskalna politika je jedini instrument makroekonomske politike u sistemu valutnog odbora.

Iz MMF-a preporučuju vladama da u ovoj godini hitno djeluju kako bi se na najmanju moguću mjeru svela pogoršanja balansa iz 2006. godine. Za to bi, rečeno je, bilo potrebno da oba entiteta ispoštuju plan rashoda u svojim prvobitnim budžetima i da Vlada Federacije BiH poduzme mjere u pravcu kompenzacije deficita do kojih će vjerovatno doći u kantonalnim budžetima, a koji bi mogli iznosti 130 miliona KM.

MMFBiH podržava konsolidaciju različitih zakona koji tretiraju prava demobiliziranih vojnika i boraca u FBiH, ali smatra kako to možda neće biti dovoljno da se ostvare neophodne uštede. Smatra da ima dosta mogućnosti za uštede u socijalnim transferima, javnoj upravi i subvencijama, kao što je navedeno u novom Pregledu javne potrošnje koji je objavila Svjetska banka. Zaključuje da će održavanje dobre fiskalne pozicije biti još teže ako se prihod od PDV-a smanji.

Nadalje, rokovi rješavanja unutarnjih potraživanja od vlade bi trebalo da su u skladu s fiskalnom održivošću, a predložene amandmane na zakon koji se odnosi na staru deviznu štednju bi trebalo odbaciti, proces verifikacije ubrzati, a potencijalne obaveze koje proistječu iz pravosnažnih presuda ocijeniti.

Također, zakon o restituciji bi trebalo usvojiti da bi finansijsku nadoknadu uskladio s dugoročnom mogućnošću otplate iz budžeta. RS i, nadajući se, uskoro FBiH dobit će velike iznose prihoda od privatizacije, a ta sredstva bi, rečeno je, trebalo koristiti za dugoročnu ekonomsku korist.

Angažiranje privatnog sektora u izgradnji puteva bi trebalo ohrabriti, ali to nosi i rizike. Koncesije i partnerstvo između javnoga i privatnog sektora su dobar način poboljšavanja putne infrastrukture korištenjem resursa iz privatnog sektora, ali ovi sporazumi mogu rezultirati značajnim budućim finansijskim obavezama za vladu, navedeno je u saopćenju, uz napomenu da je MMF spreman pomoći BiH svojom tehničkom ekspertizom u izgradnji odgovarajućeg računovodstvenog i institucionalnog okvira za partnerstva između javnoga i privatnog sektora.

Među preliminarnim zaključcima je i taj da "fiskalna politika neće postići svoje ciljeve ukoliko se institucije i upravljanje ne poboljšaju". Nadalje se navodi da su zakoni o zaduživanju, dugu i garancijama dobrodošli kao korak naprijed, ali postoji veliki dio nezavršenog posla u toj oblasti.

Potrebno je osigurati čvrste zakonske osnove za Fiskalno vijeće, a vlade se pozivaju da riješe nedostatke nacrta (proširiti definiciju primarnog balansa radi uključenja kapitalnih rashoda i pooštriti kazne u slučaju nepoštivanja), razriješe proceduralna pitanja i usvoje zakon što je prije moguće.

Potrebno je postići sporazum o formuli za raspodjelu prihoda koja uvažava tri principa što ih je predložio predsjedavajući UO-a Uprave za indirektno oporezivanje: jednostavnost, jasnost i pravednost. Nedavna odluka OHR-a u vezi s udjelom u prihodima za Distrikt Brčko nije u skladu s ovim principima, smatraju u MMF-u.

Među preporukama je i potreba zaustavljanja širenja vanbudžetskih fondova i vanbudžetskih agencija, kao i jačanja finansijske održivosti iako tempo ekspanzije kredita sam po sebi nije posebno zabrinjavajući.

Ukazano je i na činjenicu da se neke velike banke više puta novčano kažnjavaju za kršenje prudencijalnih pravila, što sugerira da su kazne preniske. Nadalje, tekući propisi stvaraju pristranost u korist banaka koje se zadužuju vani da bi finansirale kreditnu ekspanziju. Da bi se riješila ta pitanja, MMF predlaže dvjema entitetskim agencijama za superviziju da pooštre klasifikaciju kredita stavljanjem kredita koji kasne s otplatom više od 30 dana u kategoriju C, u skladu s najboljom međunarodnom praksom.

Ova mjera bi se trebala uvesti postepeno tokom sljedećih 12-18 mjeseci da bi se osiguralo dovoljno vremena komercijalnim bankama da prilagode svoje poslovanje. Entiteskim agencijama za superviziju je predloženo i da povećaju novčane kazne za nepoštivanje prudencijalnih propisa. Potrebno je postepeno olakšati uvjete za ročnu usklađenost između aktive i pasive banaka da bi se oslabila veza između ekspanzije kredita i inostranog zaduživanja omogućujući bankama da finansiraju kreditnu ekspanziju kratkoročnim domaćim depozitima.

MMF zaključuje da je neophodna jedinstvena agencija za superviziju banaka, jer i "svi u BiH se slažu da je ujedinjene supervizije potrebno za rastući bankarski sistem u zemlji".

MMF-ovo obrazloženje je u tome da jedinstvena, neovisna i efikasna supervizija, bilo u CBBiH ili u posebnoj agenciji, ojačala bi finansijski sektor, bila od koristi za ekonomiju u oba entiteta i omogućila zaključivanje memoranduma o razumijevanju s ključnim inozemnim supervizorima. Sve dok nadzor nad bankarskim sistemom ne bude ujedinjen, MMF apelira na CBBiH da preuzme aktivniju ulogu u smislu koordinacije supervizije banaka.

Među preliminarnim zaključcima je i potreba dovršavanja stvaranja jedinstvenoga ekonomskog prostora, jer je "nekoliko posljednjih godina došlo do značajnog ekonomskog približavanja između dvaju bh. entiteta, ali postoji vrlo malo stvarne integracije".

Preporučena je i harmonizacija poreza na dobit preduzeća i poreza na prihod građana; harmonizacija osnovice za doprinose na plaće koje plaćaju poslodavci te strogo nadziranje poštivanja tih odredaba u oba entiteta.

Potrebno je i olakšati mobilnost radne snage time što će se usvojiti amandmani na zakone o radu kako bi se zaustavila akumulacija potraživanja po osnovu plaća u slučajevima gdje radnici nisu efektivno zaposleni od strane preduzeća, te kako bi se omogućilo radnicima da promijene poslodavca bez prvobitnog poravnanja postojećih potraživanja.

Potrebno je i harmonizirati i osigurati prenosivost penzijskog i zdravstvenog osiguranja. U toku toku tog procesa potrebno je provesti reformu penzijskog i zdravstvenog sistema kako bi se osigurala njihova dugoročna održivost.

Noviji pozitivni ekonomski trendovi govore u prilog žilavosti privatnog sektora u BiH. Kako bi se održao taj razvoj i pomoglo da privreda ostvari svoj puni potencijal, oni koji odlučuju o politikama trebalo bi da iskoriste svoj novi mandat koji su dobili od birača i počnu rješavati neusklađenosti i slabosti u javnom sektoru, navedeno je u MMF-ovim smjernicama, koje bi, zaključeno je, mogle predstavljati osnovu za ekonomski program vlada.