♦ Demokratija zagovara sekularizam; ispoljavanje vjere može biti samo u okvirima vjerskih institucija i objekata; zabranjeno je mješanje vjere u društvenom i ekonomsko-političkom uređenju; ♦ Demokratija zagovara ličnu slobodu individue koja može činiti što joj je volja, pod uslovom da se ophođenje te individue ne suprotstavlja vladajućem zakonu (haram i halal su nevažeći), ♦ Demokratija zagovara postojanje raznolikih političkih partija bez obzira na njihovo vjerovanje i lično ubjeđenje; ♦ Demokratija zagovara vladavinu većine; shodno učenju ovog sistema, većina je uvijek u pravu pa makar ta većina zagovarala zabludu i nepravdu, pa niko im zbog toga ne smije prigovoriti; ♦ Demokratija zagovara glasanje; ako se glasanjem izglasa zakon pogrešan i nepravedan (suprotan islamu), na izvršnoj vlasti ostaje da taj zakon sprovede! Autor: Salih Kurdi

♦ Narod je taj koji vlada državom i on predstavlja zakonodavnu vlast, propisivanje zakona, po volji naroda, izvršava se putem legalno izabranih narodnih poslanika; ukratko, zakonodavac je čovjek a ne Allah, subhanehu we te\'ala! ♦ Demokratija zagovara slobodu ispoljavanja bilo kojeg vjerovanja, u okrilju ovog sistema čovjek može vjerovati što god želi pa i pored toga što se njegovo vjerovanje smatra otpadništvom od islama i neprijateljstvom prema Allahu, dželle šanuhu, ; ♦ Demokratija zagovara slobodu govora bez obzira na to kakav je sadržaj tog govora; a dosta je govora kroz koje se skrnave svetinje islama;

. Tako su narodni poslanici postali pravi vladari, i pored toga što su manjina u narodu, i tako su ti narodni poslanici postali vlasnici najvećih svjetskih kompanija. TEMELJI I NAČELA DEMOKRATIJE Pozivaoci u demokratiju, koji su fizički prisutni među muslimanima dok su srcem i razumom sa nevjerničkim Zapadom, pokušavaju da ovaj sistem prikažu kao jedino nacionalno i međuvjersko tolerantno rješenje. Zagovaraju ono što u demokratiji ustvari i ne postoji osim ako ne misle na svoju \"demokratiju\". Najvažnija načela demokratije su:

Kao što smo već spomenuli, crkva je izgubila svoju vlast koja je zamijenjena sekularističkom viašću. Međutim, i crkvena vlast je bila neka vrsta sekularizma jer su njihovi zakoni bili plod propisivanja odredbi od strane njihovih sveštenika. Preuzevši vlast u svoje ruke, sekularisti su pozivali u slobodu i demokratiju. Zbog poteškoća oko okupljanja naroda na jednom mjestu, zbog glasanja, sekularisti su predložili da narod izabere određen broj svojih predstavnika koji će kasnije u njihovo ime propisivati zakone. Izabirali su i svoje predstavnike koji su sprovodili volju narodu. Ovaj način glasanja je rezultirao time što su brojno jači i bogatiji uvijek bili \"predstavnici\" naroda jer većina ljudi ne posjeduje potrebne novčane iznose koji su potrebni za upotpunjavanje predizborne kampanje. Veoma važnu ulogu u svemu tome je igralo i mito koje je davano \"pravim\" ljudima koji su srdačno \"pomagali\" kandidatima.

Nekoliko stoljeća prije rodjenja Isaa, sallallahu alejhi we sellem, u Grčkoj su postojali gradovi koji su istovremeno bili i države zbog njihovog karakterističnog položaja širom grčke obale. Ovi gradovi - države kao tadašnje popularne morske luke dolazile su u kontakt sa svim paganskim učenjima tog vremena. Grad - država Atina je već sprovodila demokratiju. Skupina atinskih vođa, u svojstvu narodnih predstavnika, bi donijela neki zakon koji je kasnije na trgovima Atine i javno izlagan na glasanje. Narod je glasao sa da ili ne. Nisu imali pravo predlaganja novih zakona. Ti glasači su predstavljali samo 10% od ukupnog stanovništva Atine, što se ostalih tiče, oni nisu imali pravo glasa kao npr. žene, djeca i stranci. Dakle, iz ovog se da zaključiti da u Atini nije postojala demokratija u pravom smislu riječi i da narod nije imao pravo vladavine sam sa sobom.

- glasanje i propisivanje zakona od strane parlamenta; - izvršno vijeće sprovodi izglasane zakone. Demokratija se po prvi put pojavljuje u osamnaestom stoljeću u zapadnoj Evropi nakon dugotrajnog sukoba između crkve i onih kraljeva koji su branili interes naroda. U tom sukobu crkva je poražena a vlast su preuzeli ljudi koji su povukli razliku između vjere i društvenog uređenja. Vjeru su postavili u okvire pukih obreda smatrajući je ličnom stvari individue bez dozvole ikakvog mješanja iste u društvene aktivnosti i pozvali su na oslobadjanje od bilo kakvog vjerskog uticaja u stvari države. Kao izvor novog sistema uzeli su paganska učenja stare Grčke i Rima. Od Grka su preuzeli filozofiju a od Rimljana zakone. Ideja o demokratiji je stara paganska ideja Grka koji su htjeli da narod sudi sam sebi zbog sebe. Znači, narod je vladar i osim njegovih zakona ničiji drugi, pa ni Allahov zakon, ne smiju vladati.

Ustvari, najveće pravo na prisustvo u parlamentu polažu predstavnici onih s dubokim džepom jer s novcem kojeg posjeduju mogu postaviti u sjedište parlamenta onoga koga žele i koji odgovara njihovim interesima. Nakon toga oni će propisivati zakone koji odgovaraju većinskoj populaciji koja ih je izabrala. Preostale etničke grupe će ostati, normalno, oštećene. Ovaj oblik takozvane predstavničke demokratije se praktikuje u SAD-u i Francuskoj. Postoji i jedan drugi oblik ovog sistema poznat pod nazivom direktna demokratija. Nakon izglasavanja zakona od strane eksperata za propisivanje zakona, ti isti zakoni trebaju podleći direktnom glasanju naroda. Ako za dotični zakon glasa 50% od ukupnog stanovništva, onda se taj zakon prihvata i moraju ga poštovati svi, pa i oni koji nisu glasali za njega. Ovaj vid demokratije se praktikuje u Švajcarskoj. Demokratija znači izabrati određene ljude koji će sprovoditi dvije osnovne funkcije.

D E M O K R A T I J A- Naziv demokratija je sastavljen od dvije grčke riječi; demos – narod; kratos – vlast, vlada. Ove dvije riječi znače, vladavina naroda; sprovođenje vlasti putem naroda tj. njegovih predstavnika. U široj terminologiji demokratija znači da uprava pripada narodu; narod je taj koji propisuje zakone preko svojih predstavnika u vladi, izvršni organi vlade se nalaze u rukama naroda; volju naroda sprovodi predsjednik za koga je narod glasao; u ime i u korist naroda on sprovodi dotične zakone. Također demokratija može značiti kontroliranje izvršne vlasti od strane naroda i to direktno kroz parlament. Parlament je sastavljen od \"legalno\" izabranih poslanika od strane naroda. Ovi poslanici \"imaju\" pravo propisivanja zakona shodno njihovim prijedlozima koji će se ili usvojiti ili odbiti.

Od svih prebrojanih glasačkih listića prosječno 0.5% neispravnih/nevažećih...... za sve nivoe vlasti !

Štimaljka klasična Dole vlada

Izbori su se mogli lažirati kako je ko htio i siguran sam da i jesu! Pogotovo u malim sredinama, gdje se svi znaju! Moglo se više put (nema one tinte kao što je bilo ranije), komotno je mogla komisija popunjavati listiće onih osoba koje nisu izašle na izbore. Kaže meni jedna \"gospoja\" iz komisije \"molim vas stavljajte jedan po jedan papir u kutiju\", a fino se vidi sa druge strane šta sam zaokružio??? Mislim nisam ja bitan, naravno, ali npr. šta ako dođe neki sudija i sl.? Ah, da, umal da zaboravim bio sam fin pa sam glasao za jednu nepismenu osobu...jest da je ona htjela za nekoga drugog da glasa, ali šta ona zna i rekoh šta me briga:) bez zeze...

Pa idiot je svako ko je mislio da ovdje nesto moze proci bez KRAĐE, MITA I KORUPCIJE! PROBUDITE SE LJUDI!

Izbori odlicno prosli, organizacija na vrhuncu, samo me pocinje fatat\' panika ko ce odnijeti izbore, bojim se da se nece nista promijeniti, da ostaju svi isi na pozicijama i opet sve ko\' i do sada..

SDA, SNSD I HDZ SU POKRALI IZBORE

Komentari su vam promašili temu (pročitajte članak). Ja ću na temu: Slažem se u potpusnosti. Moje iskustvo sa glasanjem na biračkom mjestu u auli Ekonomskog fakulteta je izuzetno pozitivno. Iako sam stigao na glasanje sat prije zatvaranja glasačkog mjesta, članovi Odbora i ostalo osoblje je bilo izuzetno ljubazno i prijatno (čitaj: profesionalno) kao da je tek početak, a ne pred sami kraj do kada su prodeverali ko zna šta sve ne. Još jednom čestitke svima: i glasačima i organizatorima, a neka nam je svima sretno do sljedećih izbora!