Ljetne temperature u Sarajevu bi do 2100. godine mogle porasti za 7,9 stepeni
Prema njihovim podacima, prosječna temperatura u julu ove godine u Sarajevu je bila 19,8 stepeni celzija, dok je u januaru bila -1 stepen. Potom su uradili četiri moguća scenarija koliko bi povećanje temperature u Sarajevu moglo iznositi do 2100. godine.
U najboljem slučaju prosječna temperatura u januaru iznosila bi -0,3 stepena celzija, što bi od 1900. do 2100. iznosilo povećanje od 2,9 stepeni, dok bi u julu prosječna bila 20,4 stepena s povećanjem od 2,3 stepena.
"Emisija stakleničkih plinova trebala bi dostići vrhunac u ranom dijelu stoljeća, a zatim će doći do drastičnog smanjenja. Cilj je zadržati rast globalne temperature ispod dva stepena, ali to zahtijeva stroge klimatske politike za ograničavanje emisija", navodi BBC.
Srednje-niski scenarij predviđa povećanje temperature u januaru i u julu za po 3,9 stepeni pa bi prosječna za januar iznosila 0,7 stepeni, a za juli 22 stepena.
"Emisija je dosegla vrhunac 2040. godine, a zatim opadala. To je u skladu s mnogim političkim ciljevima osmišljenim za borbu protiv klimatskih promjena", piše BBC.
Prema srednje-visokom scenariju temperature će porasti za 4,3 stepena u januaru (prosječna 1,1 stepeni), a 4,7 stepeni u julu (prosječna 22,8 stepena).
"Ovo je slično nekim dijelovima srednje-niskog scenarija, ali staklenički gasovi neće početi opadati do 2080. godine", predviđaju stručnjaci.
U najgorem scenariju temperature će do 2100. godine porasti za 6,4 stepena u januaru i prosječna temperatura će iznositi 3,3 stepena, dok će u julu porasti za 7,9 stepeni i prosječne će iznositi 26 stepeni. Do ovoga bi moglo doći u slučaju da se emisija nastavi istim intenzitetom cijelo 21 stoljeće. Globalno, ovo bi moglo uzrokovati povećanje temperature za između tri i pet stepeni do 2100. godine.
"Koji od ovih scenarija će biti najbliži realnosti zavisi od aktivnosti koje zemlje širom svijeta poduzmu. Temperature bi mogle biti i više ili niže ovisno o tome kako će atmosfera reagovati na nove nivoe CO2 u budućnosti", ističu stručnjaci BBC-a.
Ukoliko dođe do najgoreg scenarija, međunarodno tijelo koje se bavi problemom globalnog zagrijavanja IPCC upozorava da će doći do povećanja nivoa mora, što će za posljedicu imati preseljenje stotina miliona ljudi. Svijet će se suočiti i s ekstremnim sušama, toplinskim udarima i jakim pljuskovima pa će biti ugrožen uzgoj pšenice, riže, kukuruza i ostalog.
Prema posljednjim navodima eksperata, glečeri se tope mnogo brže nego što se mislilo. Nova studija pokazala je da godišnje nestaje 369 milijardi tona snijega i leda, a više od polovine je samo u Sjevernoj Americi.
U Parizu je 2015. godine donesen Pariski sporazum o klimatskim promjenama koji su do decembra 2016. godine potpisale 194 države, a 118 ih je ratificiralo. Predsjednik Donald Trump povukao je 2017. godine SAD iz ovog sporazuma.
