BiH
205

Kurtćehajić: Crnogorci znaju da Sutorina nije njihova

FENA
(Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)
Tri dana prije početka javne rasprave o Sutorini koja će biti održana u državnom parlamentu, Udruženje generala BiH organiziralo je danas u Sarajevu javnu tribinu pod nazivom "Odluku o Sutorini treba prepustiti Međunarodnom sudu pravde u Hagu".

Predstavnici ovog udruženja zajedno sa Akademskom i građanskom inicijativom za povrat Sutorine naglašavaju da je 24. februar historijski datum za BiH s obzirom da je građanska upornost i aktivnost, u saradnji sa stručnjacima, dovela ovo pitanje do javne rasprave u državnom parlamentu.

Naime, Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma parlamenta BiH organizirat će javnu raspravu o pitanju statusa Sutorine, u kojoj će učestvovati članovi Parlamentarne skupštine BiH, predstavnici Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH, Ministarstva vanjskih poslova BiH, Ministarstva civilnih poslova BiH-Državne komisije za granice, Ministarstva pravde BiH, Ustavnog suda BiH, te pravni stručnjaci s univerziteta u BiH i udruženja građana.

Kako je danas ocijenjeno, ovaj presedan će biti upamćen po "državotvornoj svijesti za koju se smatralo da u ovoj zemlji ne postoji".

Govoreći o tome da li odluku o Sutorini treba prepustiti Međunarodnom sudu pravde u Hagu, profesor emeritus Omer Ibrahimagić je danas iznio mišljenja da nije neophodno da ovaj sud odlučuje o tome.

"Ovdje se radi o tome da ni naše današnje bh. rukovodstvo, a ni crnogorsko, nije znalo za ovaj problem. Historijski, to nikad nije bila crnogorska teritorija. Ako bi Crnogorci imali dobru namjeru da se upoznaju s ovim problemom, onda bi oni bez problema vratili te dvije katastarske općine BiH. Radi se o katastarskim općinama Kruševici i Sutorini, o prostoru od 83 kvadratna kilometra", pojasnio Ibrahimagić.

Bosna i Hercegovina mogla bi trajno izgubiti izlaz na otvoreno more, mišljenja je profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Sarajevu i doktor pravnih nauka Suad Kurtćehajić.

"To će se desiti ukoliko bh. nadležni organi potpišu sporazum o prihvatanju i priznavanju postojećih granica između BiH i Crne Gore, čime bi za katastarske općine Kruševica i Sutorina i formalno bile priznato da pripadaju Crnoj Gori", upozorio je Kurtćehajić.

Smatra da bi ovakav potez naših vlasti bio katastrofalan, jer bi bila priznata postojeća granica između dvije zemlje, koja nema uporišta, kaže, ni u kakvom pisanom dokumentu.

Podvlači da je jako važno da se "bh. političari počnu pravno ponašati".

"Ne postoji nijedan razlog da se odreknemo izlaza na otvoreno more. Nije čak nikakav izgovor ni da je to uslov za ulazak u Evropsku uniju (EU), jer i Slovenija i Hrvatska još nisu riješile pitanje svojih granica, a obje su članice EU. Ne vidim nijedan argumenat da naši političari daju Crnoj Gori nešto za što i Crnogorci znaju da nije njihovo", kazao je Kurtćehajić.

Naglašava da treba zadržati dobrosusjedske odnose s Crnom Gorom, ali i tražiti međunarodnu arbitražu po pitanju Sutorine, a dokazi su na strani BiH.

"Ne postoji razlog da dajemo ono što je naše da bi zadovoljili Crnu Goru. To nema uporišta u ustavnim odredbama", stav je Kurtćehajića.

Akademik prof.dr. Ibrahim Pašić smatra da Sutorina treba biti predmet arbitraže, odnosno međunarodne pravne instance, što uostalom, i traže pokretači ovog pitanja.

"Što se tiče Sutorine, mi Bosanci i Hercegovci se tog teritorija nikad ne možemo odreći. Možda sada i nije pravi politički trenutak da se vrati Sutorina, ali biće za naraštaje koji dolaze", dodao je Pašić.

Na tribini je apelirano na zastupnike u Predstavničkom domu PSBiH da pokažu "više intelektualne i političke zrelosti te da donesu ispravan politički i patriotski stav o Sutorini".