On je naglasio da Hrvatska nije spremna pristati ni na kakvo pomorsko razgraničenje, osim BiH, ni sa Slovenijom, a ni sa Crnom Gorom. Također je je podsjetio da sporazum Tuđman - Izetbegović nije riješio prvo pitanje međunarodnog plovnog puta BiH iz neretvanskog akvatorijuma, putem neretvanskog kanala, korčulanskog kanala, do otvorenog mora, kao ni razgraničenja u isključivom ekonomskom pojasu.
Ibrahim Bušatlija, član Pomorskog društva BiH, naglasio je da otoci Veliki i Mali školj i rt Kleka i po ranijim državnim ugovorima pripaduju BiH i da tu nema diskusije, što je potvrđeno i u sadašnjim političkim krugovima Hrvatske.
"Tu je drugi problem. Tamo je povučena granica tako da se iz BiH ne može izaći na otvoreno more. Mi imamo pravo, po konvenciji UN-a, na otvoreno more. Otvoreno more se osigurava tako što međunarodni faktor, odnosno međunarodni sud odredi koridor milju i po širine od Neuma do kraja Brača, Hrvara, Korčule i tamo je izlaz BiH na more.
Taj koridor je suverenitet BiH i ako se tamo šta pravi krši se suverenitet džave, a Pelješki most je to. Znači prvo treba preko međunarodnih faktora da se odredi taj koridor i onda se preko njega ništa ne bi moglo praviti jer bi to bilo nasrtanje na državu BiH", kazao je Bušatlija.
Kemal Karkin, bivši uposlenik Ministarstva komunikacija i prometa BiH i voditelj Stručne skupine za razgovore s Republikom Hrvatskom, rekao je da je prvobitni prijedlog Hrvatske bio da Pelješki most bude visok 35 metara i širok 150 metara plovnog puta, ali da je nakon toga, 2006. i 2007. godine, postignut dogovor da most bude visok najmanje 55 metara i širok najmanje 200 metara te da mu nije jasno odakle sada ponovo mijenjanje tih dimenzija u prvobitno stanje.
Pogledajte spektakularne kadrove iz zraka prepunog Koševa na utakmici BiH i Sjeverne Makedonije
Dogovor je pao: N1 i još nekoliko regionalnih medijskih kuća dobijaju novog vlasnika
Stevandić o šokantnim tvrdnjama bivšeg direktora SIPA-e na račun MUP-a RS: "Bumerang ubrzo stiže"
