On je naglasio da Hrvatska nije spremna pristati ni na kakvo pomorsko razgraničenje, osim BiH, ni sa Slovenijom, a ni sa Crnom Gorom. Također je je podsjetio da sporazum Tuđman - Izetbegović nije riješio prvo pitanje međunarodnog plovnog puta BiH iz neretvanskog akvatorijuma, putem neretvanskog kanala, korčulanskog kanala, do otvorenog mora, kao ni razgraničenja u isključivom ekonomskom pojasu.
Ibrahim Bušatlija, član Pomorskog društva BiH, naglasio je da otoci Veliki i Mali školj i rt Kleka i po ranijim državnim ugovorima pripaduju BiH i da tu nema diskusije, što je potvrđeno i u sadašnjim političkim krugovima Hrvatske.
"Tu je drugi problem. Tamo je povučena granica tako da se iz BiH ne može izaći na otvoreno more. Mi imamo pravo, po konvenciji UN-a, na otvoreno more. Otvoreno more se osigurava tako što međunarodni faktor, odnosno međunarodni sud odredi koridor milju i po širine od Neuma do kraja Brača, Hrvara, Korčule i tamo je izlaz BiH na more.
Taj koridor je suverenitet BiH i ako se tamo šta pravi krši se suverenitet džave, a Pelješki most je to. Znači prvo treba preko međunarodnih faktora da se odredi taj koridor i onda se preko njega ništa ne bi moglo praviti jer bi to bilo nasrtanje na državu BiH", kazao je Bušatlija.
Hrvatska, kako je dodao, treba da povezuje svoju teritoriju, ali ne može praviti most od Komarne do Pelješca visine 35 metara pa da onda brodovi koji nose kontejnere, ratni brodovi i veliki kruzeri ne mogu ući u Neum, jer to koči i privredu BiH i njen društveni život, naglasivši i da su mostovi te vrste u svijetu viši od 64 metra.
Kemal Karkin, bivši uposlenik Ministarstva komunikacija i prometa BiH i voditelj Stručne skupine za razgovore s Republikom Hrvatskom, rekao je da je prvobitni prijedlog Hrvatske bio da Pelješki most bude visok 35 metara i širok 150 metara plovnog puta, ali da je nakon toga, 2006. i 2007. godine, postignut dogovor da most bude visok najmanje 55 metara i širok najmanje 200 metara te da mu nije jasno odakle sada ponovo mijenjanje tih dimenzija u prvobitno stanje.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
