Nakon 18 godina
92

Koja je uloga Hrvatskog narodnog sabora u BiH i šta je donio bh. Hrvatima

Piše: R. D.
Foto: R. D./Klix.ba
Foto: R. D./Klix.ba
Hrvatski narodni sabor koncem januara imat će u Mostaru svoje osmo zasjedanje. U 18 godina postojanja HNS je postao neizostavan politički subjekt u našoj zemlji, ali ocjene njegovog rada su oprečne.

Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990, vjeruje da će plenarno zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora pokazati iskorak i pravac u kojem bi HNS trebao djelovati kroz međusobnu saradnju i nadopunjavanje, a sve štiteći nacionalne interese.

"HNS će biti krovna nacionalna institucija u kreiranju politke hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Svi smo svjedoci kako je HNS u protekla dva mjeseca dobio zajedništvo i jednu novu dimenziju, to me raduje i nadam se da će plenarno zasjedanje proći u takvom tonu. Očekujem da će kroz ključni dokument - deklaraciju biti poslane jasne poruke o odnosima u BiH, položaju hrvatskog naroda, viziji nas članica te da će taj dokument dati ogroman doprinos rješavanju vrlo složene političke situacije u BiH", kaže za Klix.ba lider druge po snazi stranke unutar ove institucije.

"Trud se isplatio"

Cvitanović kaže i da je u proteklom periodu bilo različitih situacija unutar ove institucije, ali da ga trenutno sretnim čini ono što sada vidi.

"Imali smo različitih mišljenja i tumačenja, opravdanog nezadovoljstva HDZ-a 1990, ali sam siguran da će trud koji smo uložili u opstanak HNS-a biti valoriziran na zasjedanju, a dobrim dijelom je već vidljiv", izjavio je Cvitanović.

Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista, kaže kako je Hrvatski narodni sabor dijagnoza položaja Hrvata u BiH, odnosno potreba da se ovaj narod očuva kao narodni i politički faktor.

"Rekao bih da je samo postojanje HNS-a apsurd, ali je realnost jer detektira da su Hrvati u grču. Grču da ne budu preglasani i majorizirani. Nije normalno da kod Hrvata već 28 godina pobjeđuje jedna stranka - HDZ BiH, odnosno blok stranaka okupljenih oko HNS-a BiH. To pak govori da Hrvati sada nemaju luksuza politički se pluralizirati zbog takvog Izbornog zakona. Njihova podjela znači da postaju lak plijen te da ih bošnjačke ili srpske stranke lako mogu izgurati iz vlasti, a onda kreirati politiku koja je u suštini protiv njih. Zar treba bolji dokaz da HNS ima razloga postojati od nametanja Željka Komšića za hrvatskog člana BiH Predsjedništva ili pak pokušaja bošnjačkih stranaka da se Hrvati, koji se lažno predstavljaju ili su nelegitimni predstavnici, uguraju u klub Hrvata u Domu naroda i dođe do šest izaslanika kako bi cijeli narod onda gurnuli u opoziciju", smatra Krešić.

"Radujem se danu ukidanja HNS-a"

Dodaje kako se iskreno raduje danu kada će se ukinuti HNS BiH, a to je realno očekivati kada se donese takav Izborni zakon koji će onemogućiti preglasavanje Hrvata.

"To će biti i dan kada će se moći pluralizirati politička scena ovoga naroda, a sadašnje vodeće stranke izgubiti monopol na predstavljanje. Ko sa strane političkog Sarajeva i dalje bude radio na zadržavanju sadašnjeg Izbornog zakona, koje omogućava preglasavanje Hrvata, taj će izravno raditi na održavanju HDZ-a BiH na vlasti te održanju i očuvanju HNS-a BiH", kazao je za Klix.ba Zoran Krešić.

Zoran Mikulić, član predsjedništva Socijaldemokratske partije BiH smatra da je HNS, u suštini, NVO, ili obično udruženje građana, osnovano s ciljem artikuliranja i okrupnjavanja podrške Draganu Čoviću i HDZ-u.

"Ovi to, opet, vješto koriste i manipuliraju manjim strankama "H" predznaka koje tim projektom uspijevaju ušićariti pokoje dobro plaćeno zastupničko ili direktorsko mjesto za svoje lidere koji bi izvan tog projekta ostali na marginama političkih zbivanja. Dakle, veže ih simbioza obostrane koristi i pojedinačnih interesa. To postaje potpuno jasno i letimičnim uvidom u sastav tog sabora koji čine samo stranke "H" predznaka i koje daju apsolutnu podršku ideologiji HDZ-a, dakle tu nema mjesta svim Hrvatima, nego samo onima koji podržavaju Dragana Čovića", kaže za Klix.ba Mikulić.

"HDZ se razumije u etničko čišćenje"

Nastavlja kako to udruženje građana nikada nije pozvalo nikoga od Hrvata iz građanskih stranaka da učestvuju u njegovom radu i da iskažu možda i drugačije stavove. Upravo zato to i ne može biti udruženje Hrvata, nego samo udruženje onih koji će zbirom svojih glasova osigurati HDZ-u učešće u vlasti.

"Sve je evidentnija i njihova nebriga za Hrvate u RS, u Posavini i u kantonima s bošnjačkom većinom. Uzalud sada, povremene i zakasnjele, izjave poput ove posljednje Dragana Čovića, kako je sastav Vlade KS ustvari legalizacija etničkog čišćenja. Sastav Vlade KS uistinu ne odražava stanje u KS prema popisu iz 1991. godine i doista bi se mogao protumačiti i tako, ako se već, s druge strane, legalizacijom etničkog čišćenja smatra odluka CIK-a o primjeni popisa iz 2013. godine. Doduše, ako to on tvrdi, onda se to mora i prihvatiti kao tačno, jer ipak se on i HDZ puno bolje od mene razumiju u etničko čišćenje", kazao je Zoran Mikulić.

Utočište za male stranke nakon izbornih poraza

Slično razmišlja i Marinko Šanje iz Čapljine. Šanje je na posljednjim izborima bio nositelj liste Naše stranke za Skupštinu HNK, a za Hrvatski narodni sabor kaže da je privatizirano udruženje.

"Privatizirano od, ne jedne stranke, nego jedne osobe predsjednika HDZ-a BiH, odaje samo privid sprovođenja ideja i kako vole kazati zaštite interesa hrvatskog naroda. Ovo je ništa drugo nego skrovište za satelite HDZ-a BiH koji se eto vole nazivati strankama s hrvatskim predznakom čiji predstavnici po starom dobrom poznatom načinu iz prošlog sistema podižu ruke i glasaju za ideje i odluke jednoumlja. Zanimljivo je da se dio tih satelita odluči eto izdvojiti baš svaki put pred izbore i nakon neuspjeha ponovno se vrate u krilo HNS-a jer im je lakše i bezbolnije djelovati kao dio kolektiviteta "jednopartijskog sistema", zaključuje Marinko Šanje.