KJKP Rad analizirao strukturu otpada u Sarajevu, najviše je plastike i kartona
Istaknuto je da se Sarajevo, kao glavni grad BiH, suočava sa dinamičnim urbanim promjenama, rastućim brojem stanovnika i sve izraženijim ekološkim izazovima održivog upravljanja otpadom.
Kroz praćenje varijacija u sastavu otpada tokom različitih godišnjih doba, istražen je utjecaj sezonskih aktivnosti, promjena potrošačkih navika te drugih faktora koji utiču na ukupnu dinamiku upravljanja otpadom.
"Da bi rezultati odgovarali što tačnijem sastavu komunalnog otpada, uzimani su uzorci s različitih područja grada Sarajeva. Pri tome se vodilo računa da su uzorci pravi predstavnici na temelju kojih se mogu izračunati srednje vrijednosti za cijelo područje ispitivanja s kojeg se provodi organizovani odvoz, kao i da budu zastupljeni uzorci iz individualnog stanovanja i kolektivnog stanovanja", navode iz ovog komunalnog preduzeća.
Analiza je pokazala da je najzastupljenija komponenta otpadna ambalaža sa 39 posto i to plastika (19 posto), papir i karton (13 posto), staklo (pet posto), aluminijska i metalna ambalaža (dva posto.)
Po postotku najviše ima sitne frakcije, tj. ostatka otpada (manji od 40x40mm) i to 23 posto, od čega je 1/3 kuhinjski i biotpad. Različiti sektori generiraju različite vrste otpada, a analize su otkrile da je u individualnim stambenim objektima najviše biootpada (do 35 posto), dok je u kolektivnom stanovanju taj udio znatno manji (10 posto).
Biootpad čini značajan udio ukupnog otpada (17 posto), posebno iz kuhinja (voće i povrće).
Industrijske zone pokazuju veliki potencijal za iskorištavanje ambalažnog otpada.
Građevinski otpad i higijena zastupljeni su sa po šest posto, a tekstil sa 5 posto.
