"'Oštećeni mogu tražiti naknadu materijalne ili nematerijalne štete na osnovu ovakvog stava Haškog tribunala. Presuda je utvrdila pojedinačno ko su žrtve, koja su to mjesta, koji logori... Jasno su precizirane žrtve. Oni su stekli pravo da traže materijalnu i nematerijalnu štetu od tih formacija koje su djelovale. A budući su djelovale i hrvatske snage, kako je konstatirano presudom, iza toga stoji Republika Hrvatska", rekao je Trnka.
Napominje da je utvrđeno kako je ''s jedne, a i druge strane izvršena agresija na BiH''.
"Ova presuda je konačno jedan kamenčić u mozaiku istine za period 1992. do 1994. godina dok je trajao sukob Armije BiH i HVO-a. Doduše prvostepenom presudom i uz suprotni glas predsjedavajućeg Vijeća, koji je bio protiv takve ocjene, utvrđeno je da se radi o međunarodnom oružanom sukobu. Činjenica je da je međunarodni oružani sukob u BiH, doduše sa istoka, od strane SR Jugoslavije, te Srbije i Crne Gore, utvrđena u nekim ranijim postupcima na tom istom Tribunalu", podsjetio je Trnka.
Ističe kako presuda ne upotrebljava direktno pojam agresije već međunarodnog oružanog sukoba, ali potvrđuje da se, indirektno, može govoriti i o tome.
"Stalno treba imati na umu da treba sačekati drugostepenu presudu, i to će ustvari biti konačan stav Tribunala u Hagu. Sjetimo se da je kod Ante Gotovine bila izrečena presuda od 23 godine zatvora, ali je, na kraju, oslobođen. Iako je teško upotređivati ta dva slučaja, Tribunal, mora se reći, ima dosta neujednačenu praksu", naglasio je Trnka.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
