Izvještaj sadrži deset poglavlja i četiri aneksa u kojima se analiziraju različiti aspekti i uzroci socijalne isključenosti u BiH i daju preporuke za promociju socijalne uključenosti.
Istraživački tim je u ovom dokumentu došao do zaključka da se jedino zajedničkom vizijom socijalne uključenosti može unaprijediti kvalitet života svakog bh. građanina i stvoriti održivo i istinski uključivo društvo.
Prema izvještaju koji sadrži i indeks socijalne isključenosti u BiH, više od 50 posto bh. stanovništva isključeno je po jednom ili više osnova, odnosno obespravljeno u različitim društvenim procesima, a među najugroženijim grupama su nacionalne manjine, žene, invalidi, penzioneri, homoseksualci i mladi ljudi.
U izvještaju se precizira da se socijalna isključenost ne odnosi samo na ekonomska i socijalna prava, već na sva prava koja su relevantne za povećanje društvenog izbora svim pojedincima da žive dostojanstvenim i svrsishodnim životom.
Stajalište socijalne isključenosti se bavi pitanjem vlasti i građanskih prava s institucionalnom dimenzijom isključenosti i s organizacijama, institucijama i procesima koji isključuju određene grupe.
U izvještaju je obrađena i analiza kvaliteta života u BiH koja je dala neke paradoksalne rezultate. Prema dostupnim pokazateljima, ekonomski rast u BiH se nastavlja, a rezultati u oblasti obrazovanja i zdravstvenoj zaštiti pokazuju stalan napredak.
U smislu ukupnog humanog razvoja BiH postiže značajan napredak. Takav da se po ostvarenom prosjeku svrstava u grupu zemalja s najvećim stepenom humanog razvoja.
Pa ipak, kako pokazuje izvještaj, socijalna isključenost i dalje predstavlja izuzetan problem, a ispod takvog ukupnog napretka leži niz društvenih lomova kao i opće povećanje nejednakosti u distribuciji dohotka i rezultatima u obrazovanju i zdravstvu.
Zbirni statistički podaci, odnosno indeks socijalne isključenosti sugarira da je više od 50 posto stanovništva na neki način socijalno isključeno, 21 posto se suočava s nekim od oblika krajnje isključenosti, dok ih je 47 posto u riziku od dugoročne socijalne isključenosti.
Prema izvještaju, skupine poput manjinskih povratnika, Roma, starijih osoba, mladih i osoba s invaliditetom nisu samo u najvećem riziku od siromaštva i nezaposlenosti nego imaju i mnogo više teškoća pristupu javnim uslugama i sudjelovanju u političkom životu.
