S prirodom na ti
32

Kako se BiH može bolje pripremiti za poplave: Struka kaže da je problem u "administrativnim granicama"

T. K.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Poplave su jedne od najčešćih i najrazornijih prirodnih katastrofa u BiH, a mogu uzrokovati veliku štetu životima ljudi, oštetiti infrastrukturu te utjecati na samu privredu pogođenog okruženja.

Slaba priprema za zaštitu od poplava može dovesti do mnogih poteškoća. Bez dobre pripreme, gradovi i sela mogu imati probleme u sprečavanju širenja poplava i smanjenju štete što može dovesti do ogromnih gubitaka.

Često imamo poteškoće u evakuaciji stanovništva, teškoće u prikupljanju i distribuciji informacija o poplavama, što otežava donošenje odluka i suočavanje s poplavama.

Brojna bh. mjesta se moraju pripremiti i suočiti s poplavama na više nivoa, a to uključuje razvijanje i provedbu planova zaštite od poplava, koji omogućuju brzu i učinkovitu reakciju na novonastalu situaciju.

Osim toga, važno je poboljšati infrastrukturu tako da se spriječi širenje poplave i smanji šteta. To uključuje projektovanje i gradnju naselja i infrastrukture na područjima manje podložnim poplavama, kao i izgradnju nasipa i zidova za odvodnjavanje.

Upravljanje vodnim resursima također je važno, uključujući regulaciju brana, kontrolu erozije i obnavljanje ekosistema. Osim toga, važno je imati dobre komunikacijske sistme i mehanizme za prikupljanje i distribuciju informacija o poplavama, kao i dobro planiranu i provedenu evakuaciju stanovništva u slučaju potrebe.

Isto tako, važno je povećati svijest i edukaciju lokalnog stanovništva o rizicima poplave i kako se pripremiti za njih. Povećanje svijesti o rizicima poplave pomoći će lokalnom stanovništvu da se bolje pripreme za eventualne poplave, a također će pomoći u smanjenju štete i povećanju sigurnosti.

Docent na Građevinskom fakultetu u Sarajevu Haris Kalajdžisalihović u izjavi za Klix.ba o ovom problemu govori da bi poplave trebale da se regulišu boljim investiranjem u sektor odbrane od poplava, kako u stratešku dokumentaciju, tako i provedbu istih kroz niže projekte i njihovu implementaciju na terenu.

"Dok god sistem i sliv posmatramo parcijalno i po administrativnim granicama, a ne po njegovim prirodnim granicama, te sa slabim ulaganjima koja mogu samo malo da poboljšaju neki segment, a možda problem povećaju na dijelu uzvodno ili nizvodno, nerješavajući problem u cjelini, imaćemo slične, a možda i gore situacije", poručio je.

Haris Kalajdžisalihović
Haris Kalajdžisalihović

Ističe da, osim navedenih ulaganja, problem su i neplanske sječe šuma, neplanska gradnja u rizičnim područjima, neodržavanje odvodnih sistema u urbanim područjima, neodržavanje korita vodotoka i sl.

"Trenutna situacija nije alarmantna, a nadležne službe su preuzele sve mjere i pravovremeno reagovale. Izdata su upozorenja za kritična područja. Postoje još i situacije više - manje na koje nije moguće utjecati te su one poseban slučaj steta sa kojima se računa i u svim nivoima projektnih dokumentacija", mišljenja je.

Dodaje da zone, koje su bile rizične, sada očekuju smanjenje rizika.

"Ovo je značajna tema na kojoj treba više da se radi. Možda i mediji trebaju da daju svoj doprinos aktualizaciji ove teme i to ne samo kada nam se ovo dešava, već i kada imamo stabilne uslove. Ne štedi se kada nemaš, već kada imaš", zaključio je.

Činjenica je da u brojnim bh. mjestima postoji mnogo izazova i nedostataka u pripremi i suočavanju s ovim problemom. To uključuje nedostatak sredstava, koordinacije, svijesti, planiranja, podataka, kontinuiranog monitoringa, kapaciteta za brzu reakciju, mehanizama za povratak u normalu, saradnje između lokalnih vlasti i stanovništva, te mehanizama za finansiranje i osiguranje.

Svi ovi nedostaci mogu otežati sprečavanje štete i povratak u normalu nakon poplave. Stoga je važno da se radi na rješavanju ovih nedostataka kako bi se poboljšala sposobnost gradova i sela da se suoče s poplavama.