Spas im je centar u Tuzli
147

Kako je živjeti s autizmom u BiH: Brojne su teškoće na leđima djece, ali i roditelja

A. K.
Foto: A. K./Klix.ba
(Foto: A. K./Klix.ba)
Drugi dan aprila proglašen je onim na koji se ukazuje na neurorazvojni poremećaj koji je sve prisutniji u Bosni i Hercegovini, a riječ je o autizmu. Porodice koje imaju jednog ili više članova sa ovakvom vrstom dijagnoze susreću se sa brojnim životnim teškoćama.

Bojan Stojanović iz Špionice nadomak Srebrenika jedan je od brojnih mladića u Bosni i Hercegovini kojem je dijagnosticiran autizam. No, za razliku od njegovih vršnjaka s ovakvom dijagnozom stanje kod Bojana je drastično kompleksnije zbog teškog oblika poremećaja. Zbog toga je on pod 24-satnim nadzorom svojih roditelja.

"Na samom početku sam se nadao da će doći do ozdravljenja jer nisam bio upućen tačno o kakvoj dijagnozi se radi. Međutim, kako godine prolaze sa Bojanom je sve teže. On je izuzetno kompleksan slučaj te mi dežuramo 24 sata. U posljednjem periodu je imao česte napade epilepsije, na svakih pet dana te ni na jednu sekundu on sam ne smije ostati. Slabo je pokretan i to je dodani problem", priča nam Bojanov otac Mitar Stojanović.

Foto: A. K./Klix.ba
Foto: A. K./Klix.ba

Porodicama iz Tuzlanskog kantona danas u velikoj mjeri olakšanje donosi Centar za autizam koji je otvoren u Tuzli, gdje trenutno boravi 20 korisnika. U skladu s rješenjem koje je izdalo resorno kantonalno ministarstvo, korisnici su podijeljeni u dvije grupe.

"Uz to mi imamo i određeni broj korisnika koju dolazi u međusmjenu te su oni u procesu adaptiranja. Liste čekanja su formirane, a nadamo se da ćemo u skladu s budžetskim sredstvima i brojem zaposlenika u narednom periodu moći primiti veći broji korisnika", kaže nam direktorica Centra za autizam u Tuzli Emina Altumbabić.

Foto: A. K./Klix.ba
Foto: A. K./Klix.ba

U centru je trenutno zaposleno 17 osoba, a dvije dodatne bi trebale uskoro biti angažirane.

"U okviru djelatnosti, pored rane intervencije, centar također još nudi boravak i tretman, odnosno rehabilitaciju, radno-okupacione terapije i praćenje razvoja. Shodno opremi i stručnom kadru koje posjedujemo, smatramo da bismo uz dodatna budžetska sredstva mogli primiti i drugu grupu korisnika", navodi Altumbabić.

Predsjednik Udruženja Urdosa Emir Altumbabić kaže da se s otvaranjem centra zapravo pokazalo sa kakvim problemima žive porodice djece i osoba s autizmom.

"Mi danas imamo pozive iz svih dijelova BiH jer su ljudi očajni, traže pomoć i svi vide nadu u radu ovog centra koji je trenutno s vrlo ograničenim kapacitetima. Što se tiče njegove budućnosti, ali i ove populacije – najodgovorniji su zasigurno vlasti. Vrlo brzo ćemo tražiti sastanak i sa višim nivoima vlasti, jer je ovo veliki projekat i prva je specijalizirana ustanova ovakve vrste u BiH", kazao je Altumbabić.

Foto: A. K./Klix.ba
Foto: A. K./Klix.ba

S druge strane, za razliku od ostalih Tuzlanski kanton danas prednjači i po registru osoba s autizmom čija je izrada nedavno počela. Do sada je riječ o 110 osoba s oboljenjima iz autističnog spektra, ali taj broj je znatno veći jer se roditelji iz različitih razloga ne žele prijaviti.