Kako je Komšić obmanuo birače: Odlučio koalirati s "kriminalcima" zbog kojih je htio "popiti otrov"
"Mi kao stranka nismo dobili dovoljno povjerenje ljudi da učestvujemo aktivno u tom procesu. Uz rezultat koji imamo, mi se držimo po strani. Da DF sada ulazi u te priče bilo bi ružno i izrugivanje demokratije", odgovorio je Komšić 12. oktobra 2018. godine na pitanje vezano za ulazak DF-a u vlast.
Ovakva reakcija predsjednika DF-a uslijedila je zbog katastrofalnih izbornih rezultata koje je njegova politička opcija ostvarila na prošlogodišnjim izborima. Demokratska fronta je u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH dobila samo tri mandata, a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH tek deset zastupnika. Komšić je, svjestan činjenice da mali broj njegovih zastupnika ne može promijeniti ništa što se dogovore SDA, HDZ i SNSD, zauzeo stav kako je najbolje da se drži po strani.
"Nemamo namjeru bilo šta raditi bez dogovora sa Socijaldemokratskom partijom BiH (SDP) i Našom strankom (NS). Mi smo sa te dvije stranke u bloku i sigurno nećemo povlačiti poteze bez dogovora s njima", izjavio je Komšić 16. novembra 2018. godine.
Riječ je o Komšićevom stavu koji je zauzeo sredinom novembra 2018. godine, a kada je predsjednik SDA Bakir Izetbegović pozvao stranke lijeve orijentacije na pregovore o formiranju vlasti. Ipak, dalje postupanje DF-a u političkim procesima samo potvrđuje kako Komšićeve izjave nisu bile istinite s obzirom na to da su i SDP i Naša stranka, za razliku od DF-a koji je postupio jednostrano, odbile koaliciju sa strankama s etničkim predznakom.
"Mi imamo neke zahtjeve koji sigurno nisu prihvatljivi SDA i HDZ-u. Tako da se ti razgovori održavaju kako bismo jedni drugima prenijeli stavove. Mi razgovarati moramo", rekao je Komšić 30. novembra 2018. godine.
To je bio njegov odgovor na pitanje o formiranju vlasti, a koji je dopunio riječima da se može razgovarati sa svim političkim subjektima, ali da nije optimista kako može doći do dogovora Bh. bloka sa SDA i HDZ-om. Posebno je istakao da su, prema njegovom mišljenju, stavovi HDZ-a i SDA u poređenju s Bh. blokom totalno različiti.
Koalicioni sporazum sa SDA danas je potpisao potpredsjednik DF-a Dženan Đonlagić koji je 20. decembra 2018. godine zajedno s predstavnicima SDP-a i Naše stranke tvrdio da neće ulaziti u vlast sve dok se ne ispoštuju principi, a koji nisu ni slični općim principima koje je danas potpisao sa zamjenikom predsjednika SDA Adilom Osmanovićem. Ako je DF odustao od decembarskih principa, postavlja se pitanje šta je garant da ova politička stranka, za koju je praksa pokazala da je sklona promjeni mišljenja, neće odustati i od danas potpisanih principa.
Već početkom januara Komšić je počeo mijenjati mišljenje i naginjati ka tome da DF uđe u koaliciju sa SDA, HDZ-om i SNSD-om. Zbog žestokog odbijanja SDP-a i Naše stranke za otpočinjanje pregovora s etničkim strankama, DF-ovi funkcioneri su u nekoliko navrata ušli u verbalne sukobe s političkim predstavnicima SDP-a i NS-a. Ipak, činilo se da je konačna odluka donesena početkom februara 2019. godine kada su SDP, DF i Naša stranka ipak odlučile da ne idu u vlast.
"Zvanični stav stranaka je da budemo opozicija. Ono što je najbitnije je da čuvamo Bh. blok i da u ovom sastavu, a možda i širem, u narednom vremenu nastupimo na lokalnim izborima", kazao je Komšić 5. februara 2019. godine.
Već sutradan Komšić je počeo osporavati odluku Bh. bloka ističući da će Demokratska fronta ostati uz Bh. blok i dogovor, ali da će tražiti potpunu principijelnost, odnosno opoziciju na svim nivoima.
"DF će, podržavajući jučerašnju odluku Bh. bloka, ostati uz stranke istog. Nažalost, kako ja vidim razvoj situacije, sve stranke Bh. bloka će se uskoro naći u opoziciji i u Kantonu Sarajevo i to bez svoje volje. Tako će Bh. blok, principijelno, ostati opozicija na svim nivoima vlasti i u svim kantonima", kategoričan je bio Komšić 6. februara 2019. godine.
Iz ove perspektive čini se kako će Komšićeva stranka u konačnici biti najneprincipijelnija s obzirom na to da će na nivou BiH biti u koaliciji sa SDA, HDZ-om i SNSD-om, odnosno na nivou entiteta FBiH u koaliciji sa SDA i HDZ-om, a u Kantonu Sarajevo u koaliciji sa svim strankama osim sa SDA.
Riječi hvale o SDA Komšić nije imao ni 2017. godine kada je stranku Bakira Izetbegovića otvoreno optužio da je "firma u koju se ide po posao i po tendere".
"Tu više čak ne vidite ni neku ideologiju. Bakir Izetbegović ima ideologiju i on jedini nije bio komunista od svih lidera stranaka u BiH. On ima ideologiju i za mene to nije dobra ideologija. U njegovoj stranci više nema ideologije. Tu se ljudi prijavljuju da bi dobili posao i tendere. Izgleda kao moćna firma", izjavio je Komšić 7. novembra 2017. godine.
Predsjednik DF-a u januaru 2018. godine također je žestoko kritikovao SDA poručujući da mu čak dođe da "popije otrov" kada vidi šta radi SDA.
"Vezano za skijanje kao vrstu sporta ili rekreacije, zavisi ko je za šta sposoban, moram vam priznati da ja spadam u red onih ljudi koji su skijanje učili još u osnovnoj školi. S obzirom na to da imam 54 godine, izračunajte kada je to bilo. Nas su tada učili da je zdravo i pohvalno baviti se sportom, jer jača duh i tijelo, odvlači djecu i omladinu 'sa ulice', od njih pravi ispravne ljude spremne na fer takmičnje, pobjedu, ali i gubitak. Mnogo toga dobrog može da se nauči tako. Tu vas niko ne uči kako krasti u privatizaciji, kako krasti na tenderima, kako krasti u javnim preduzećima, itd. Ali, rekoh već, to je za posebno pismo", rekao je Komšić 23. januara 2018. godine.
U kontekstu današnjeg sporazuma zanimljivo je podsjetiti i na deklaraciju koju je Komšić potpisao sa SDP-om 9. septembra 2017. godine nakon čega je poručio da ne planira u budućnosti koalirati ni sa SDA, a ni s HDZ-om.
"Političke partije i stranke potpisnice se obavezuju na zajedničko djelovanje na političkoj sceni u Bosni i Hercegovni sa ciljem provođenja ciljeva definiranih ovim dokumentom i dostizanja proklamiranih vrijednosti", pisalo je u deklaraciji koju je potpisao Komšić.
Kako smo ranije pisali, DF je opravdanje za započinjanje pregovora sa SDA, HDZ-om i SNSD-om našao prije svega u izmjenama Izbornog zakona BiH, evropskim i NATO integracijama, kao i socioekonomskim reformama. Kako kažu, jedan od ključnih uslova za formiranje vlasti bit će usvajanje Akcionog plana za članstvo (MAP) Bosne i Hercegovine u NATO-u.
Još uvijek nije jasno na koji način DF namjerava utjecati na procese s obzirom na to da tri zastupnika DF-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH brojčano ne mogu ni na koji način utjecati na izmjene izbornog zakonodavstva. U prijevodu, izmjene Izbornog zakona BiH bit će izvršene na način na koji to dogovore SDA, HDZ i SNSD bez obzira na to da li ih DF podržao ili ne.
Identičan slučaj je i s aktivacijom MAP-a. Ukoliko članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik i Šefik Džaferović odluče da imenuju mandatara za sastav Vijeća ministara BiH, bez usvajanja Godišnjeg nacionalnog programa taj mandatar bit će imenovan bez obzira na to da li se Željko Komšić kao treći član Predsjedništva BiH slagao s tim.
SNSD, HDZ BiH i SDA imaju dovoljno ruku da bez podrške ijedne druge parlamentarne stranke, pa tako i DF-a, usvajaju u Parlamentarnoj skupštini BiH zakone o kojima postignu dogovor. Skoro identična situacija bit će, prema svim procjenama, i na nivou FBiH gdje će parlamentarna većina biti još šira.
S obzirom na to da je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović jasno kazao kako DF može biti dio vlasti, ali kao "bošnjačka politička stranka", DF je potpisivanjem koalicionog sporazuma bez davanja ikakvog komentara o Čovićevim navodima prešutno priznao da će u narednom periodu djelovati kao dio "bošnjačkog bloka".
DF će prema svim procjenama koalicioni sporazum potpisati samo sa SDA, jer je Čović ranije otvoreno rekao da će Komšićeve stavove na sastanku s predstavnicima HDZ-a i SNSD-a artikulisati Bakir Izetbegović.
