Itikaf u Zenici: Posljednjih dana ramazana vjernici ne izlaze iz džamije
Itikaf predstavlja islamsku dužnost, odnosno, dužnost zajednice da se posljednjih deset dana mjeseca posta provede u džamiji, gdje je jedina obaveza ibadet Allahu dž.š.
Imam Čaršijske džamije u Zenici Enes ef. Beganović proteklih nekoliko godina posljednjih deset dana ramazana u potpunosti posvećuje Allahu učeći Kur'an, klanjajući nafila-namaze i brojnim drugim načinima ibadeta. U razgovoru za Klix.ba govorio je o itikafu, vrijednostima, nagradama za njegovo obavljanje, ali i kako se provodi vrijeme u itikafu.
"Ove godine sam, kao i proteklih godina, u itikafu. Nakon što je Sinan ef. Arnaut preselio na budući vječni svijet ja sam evo nastavio tu tradiciju, odnosno vratio se izvršavanju ove obaveze", izjavio je Enes ef. Beganović.
Itikaf predstavlja kolektivni farz (obaveza)
Posljednjih deset dana ramazana, prema brojnim hadisima, nazivaju se i danima intenziviranja ibadeta, a prema nekim ulemama podjela mjeseca posta predstavlja i podjelu čovječanstva.
"Muhammed a. s. je život podijelio na tri dijela. Prvi predstavlja Allahov rahmet i to je ujedno i prvih deset dana mjeseca ramazana, koji su namijenjeni ljudima koji nemaju toliko grijeha i imaju doživljaj ramazana te Allah na njih spušta svoj rahmet. Drugih deset dana predstavljaju oprost, a Allah na svakog, ko se odlučio na ibadet u tom periodu, spušta svoju milost i oprost, dok treći dio predstavlja 'vatri selamet' i on je namijenjen najvećim grešnicima. To je zaista vrijeme oprosta, gdje Allah oprašta i ako su grešnici zaslužili najveću kaznu", dodaje Beganović.
Posljednja trećina mjeseca posta, pored nabrojanih vrijednosti, ističe se zbog toga što je u posljednjoj trećini objavljena sveta knjiga muslimana, Kur'an.
"U ovim noćima se traži i noć Lejletu-l-kadr. Nije tačno rečeno kada je ta noć, ali prenosi se da je poslanik Muhammed a. s. rekao da je to nekada u posljednje tri neparne noći, dok se u nekim predajama spominje da je u neparnim noćima posljednje trećine ramazana", kazao je Beganović, te dodao da je nepoznanica tačnog datuma objave prilika da vjernici intenziviraju ibadet prema Allahu.
Itikaf predstavlja i farzi-kifaje, kolektivnu dužnost muslimana, stoga se preporučuje da barem jedna osoba iz nekog mjesta provede posljednjih deset dana u ibadetu Allahu, kako bi obaveza pala sa drugih stanovnika tog mjesta.
"Ako ne bi niko bio zatvoren u itikafu, čitavo stanovništvo bi nosilo teret zbog toga, a u suprotnom, obaveza pada sa čitavog stanovništva. Obaveza nije da se itikaf provodi u džamiji, ako ljudi jedan dio dana posvete samo ibadetu Allahu i to je itikaf i za to će dobiti nagradu", dodaje Enes.
Oprost grijeha
Osoba koja se nalazi u itikafu naziva se mutekifom, a vrijeme koje provodi u džamiji u potpunosti mora biti ispunjeno samo ibadetom. Posebnu vrijednost predstavlja i tespih-namaz, koji se u Čaršijskoj džamiji u Zenici klanja svake neparne noći posljednje trećine mjeseca posta.
"Mutekif većinu vremena provede u učenju Kur'ana, klanjanju dobrovoljnih nafila, a prouči se i hatma koja se namijeni za sve ljude kojima nema ko proučiti, da bi se Allah zamolio za oprost njihovih grijeha. U neparnim noćima obavlja se i tespih-namaz za koji je poslanik Muhammed a. s. rekao da se treba obaviti bar jednom godišnje", kazao je Beganović.
O vrijednostima tespih-namaza napisane su brojne predaje, a jedna od njih govori da će onima koji obave tu vrstu namaza biti oprošteni grijesi, pa makar ih bilo kao pjene u moru ili pijeska u pustinji.
Zbog ograničenosti kretanja, mutekif sehuri i iftari obrocima koje mu donesu zeničke porodice, koje već posljednjih nekoliko desetaka godina drže tu tradiciju.
"Iftar i sehur su tradicija nekoliko zeničkih porodica. Posljednjih nekoliko desetaka godina, svake godine i svaku večer itikafa, mutekifu se donosi hrana. U Zenici porodice Šestić, Kulenović, Stupar, Kursumović, Salčinović, Omeragić i Bakšić održavaju tu tradiciju i prenose je sa generacije na generaciju. Muftija Ejub. ef. Dautović i Džemal Salkić su posljednji koji donesu iftar mutekifu u Čaršijsku džamiju", dodao je Beganović.
Imamu Čaršijske džamije u Zenici prilikom iftara društvo pravi njegov sin Hasan, a nakon klanjanja akšam-namaza i iftara, ovaj mutekif ponovo ostaje sam u džamiji, sa Kur'anom, do teravih-namaza i tako do kraja mjeseca ramazana.
