Istraživanje GfK o dostupnosti lijekova i povjerenju u domaću farmaceutiku

Za razliku od stava prema zdravstvenom sustavu, građani BiH koji su u proteklih godinu dana češće odlazili k liječniku, odnosno oni koji su češće odlazili u apoteke, imaju bolji stav o dostupnosti važnih lijekova u našoj zemlji. Dakle, bolje mišljenje o tome kakve su mogućnosti nabavke lijekova u BiH imaju oni koji su imali više stvarnoga iskustva u traganju za lijekovima.

U namjeri da se ispita povjerenje građana u farmaceutske proizvode domaće industrije, postavljeno im je i pitanje što bi učinili u slučaju da im zbog neke teže bolesti u nekom trenutku zatrebaju lijekovi koje bi lijekove radije prihvatili. Zanimljivo da bi nešto više građana BiH radije prihvatilo lijek domaće farmaceutske kuće (34%) nego neke međunarodne (30%), dok ih je 36% izjavilo da im to nije bitno. U Hrvatskoj i Srbiji građani su izglasali nešto više povjerenja prema lijekovima domaćih proizvođača (40% i 35%) u odnosu na međunarodne (17% i 18%), ali je zato porastao i postotak građana kojima je sasvim svejedno koji bi lijek u toj situaciji koristiti.

[SLIKA]1[/SLIKA]

Treba napomenuti i da u BiH postotak onih koji imaju veće povjerenje u lijekove lokalnih farmaceutskih kuća progresivno raste što su građani stariji. Takođe je primjetno da su žene te kod kojih ima značajno više onih koje bi prednost u takvoj situaciji dale lijekovima domaće farmaceutike, za razliku od muškaraca kod kojih najviše ima onih kojima je to svejedno, odnosno podjednak broj ima onih koji bi odabrali lijek internacionalne ili domaće farmaceutske kompanije.

U proteklih godinu dana čak 40% građana BiH nije posjetilo ljekara, a nekih 15% je to učinilo samo jednom. Posve očekivano, ljekaru su najčeće išli najstariji (čak 31% njih 10 i više puta), dok su ljekara najrjeđe posjećivali oni u dobi između 20 i 29 godina. Žene ljekaru idu znatno češće nego muškarci – u prosjeku 4,8 puta godišnje, za razliku od 3,2 posjete u prosjeku kod muškaraca (48% nikako nije posjetilo ljekara u zadnjih 12 mjeseci).

Odlazak u apoteku je, pak, mnogo češći, pa je logična pretpostavka da značajan broj ljudi neke zdravstvene probleme rješava i bez odlaska ljekaru. O tome svjedoči podatak da među onima koji su u proteklih godinu dana posjetili ljekara manje od 3 puta, čak 85% njih je otišlo u apoteku 3 i više puta. S druge strane, sasvim je logično i da oni koji češće idu ljekaru imaju i više razloga za odlazak po lijekove u apoteku. Ta potreba, kao što je to bio slučaj i sa odlascima k liječniku, se povećava što su ljudi stariji. S obzirom da žene inače češće odlaze ljekaru, podatak da one i češće odlaze u ljekarne nije ni malo iznenađujući, a ne treba zanemariti ni činjenicu da su žene te koje su zadužene za većinu kupovina u kućanstvima u BiH, pa tako vjerovatno i za lijekove, čak i onda kad to nije samo za njihove potrebe.