{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Istraživanje GfK-a: Korupcija u Evropi i BiH

G
26.9.2006. u 09:22
0
0
Istraživanje GfK-a: Korupcija u Evropi i BiH
0
Istraživanje GfK-a: Korupcija u Evropi i BiH
GfK Praha – Institut za istraživanje tržišta iz Češke je proveo istraživanje o korupcijskoj klimi u 21 zemlji Centralne, Istočne i Zapadne evropske regije. Veličina uzorka je iznosila 22,050 ispitanika, a korištena metoda je bila face-to-face intervjui u domaćinstvima. Istraživanje prenosimo u cijelosti.
Istraživanje se bavilo slijedećim temama: procijenjeni nivo pojave korupcije u društvu, nivo tolerancije prema korumpiranom ponašanju, procjena neophodnosti davanja mita, nivo rezignacije prema borbi protiv korupcije, te nivo nepovjerenja u institucije.

Sumarni indeks koji oslikava tzv. korupcijsku klimu u ukupnoj regiji iznosi 2.43, što se može interpretirati kao relativno jaka korupcijska klima u regiji. Indeks je postavljen na skali od 1 do 4, gdje 1 označava najjaču, a 4 najblažu klimu. Jačina korupcijske klime varira od zemlje do zemlje i najblaža je u Švedskoj. Bosna i Hercegovina se zajedno sa Slovenijom, Ukrajinom, Slovačkom, Bugarskom i Rusijom nalazi na dnu ove ljestvice. I naši najbliži susjedi Hrvatska i Srbija i Crna Gora imaju sumarni indeks korupcijske klime ispod prosjeka mada je kod njih ipak nešto blaža nego u BiH.

Rezultati istraživanja pokazuju da većina Evropljana ne smatra korupciju sastavnim dijelom društvenog života. Promatrano na regiji Evrope, više od polovine ispitanika je uvjereno da mito nije potreban – 29% ih smatra da se sa malo strpljenja može sve dobiti i bez podmićivanja, a 30% ih misli da je mito potpuno besmislen i da se sve može dobiti i legalnim putem. U Bosni i Hercegovini situacija je potpuno obratna. Čak 58% ispitanih građana BiH smatra da su mito i korupcija apsolutno sastavni dio društvenog života. Jedina zemlja koja po ovom pitanju ima još lošije mišljenje od BiH je Rumunija.

Lična iskustva sa mitom

Više od 70% Evropljana tvrdi da nikada ne daju niti su davali mito. S druge strane, približno jedna četvrtina populacije iz cijele ispitane regije (24%) priznaje da su davali mito u nekoj od prilika - 16% ih je reklo da su vrlo rijetko davali mito, 8% da su to činili povremeno, dok je 1% njih izjavilo da to čini veoma često. Generalno korupciji više naginju ljudi između 30 i 59 godina i zanimljivo je da postotak onih koji ponekad daju ili su davali mito raste sa nivoom obrazovanja. Više od trećine ispitanika sa fakultetskim obrazovanjem (39%) su spremni da daju mito. Nivo spremnosti na podmićivanje se ipak razlikuje se od zemlje do zemlje. Ispitanici iz Portugala su veoma visokih moralnih standarda, barem kada je u pitanju mito i korupcija. Više od 90% Portugalaca nikada ne daje mito. Slovenija i Velika Britanija se također mogu pohvaliti sličnim odgovorima. Na posljednjem mjestu se opet nalazi Rumunija u kojoj čak 59% građana u pojedinim situacijama izabire neki vid korumpiranog ponašanja. U Bosni i Hercegovini to tvrdi skoro 70% građana.

Građane BiH smo upitali i da li su u posljednjih 12 mjeseci dali mito u bilo kom obliku. Njih skoro 15% je odgovorilo potvrdno. Od tih 15% koji su rekli da su u posljednjih godinu dana dali mito, najčešće su to činili kada je u pitanju bilo zdravstvo (56%) i policija (30%). U većini slučajeva mito je bio u obliku novca (62%) i manje vrijednih poklona poput čokolada, cvijeća, pića i sl. (45%).

Nivo tolerancije prema korumpiranom ponašanju

Nivo tolerancije prema korumpiranom ponašanju ispitivan je na skali od 1 do 4, gdje 1 predstavlja visok, a 4 nizak indeks nivoa tolerancije prema korumpiranom ponašanju. U ispitanoj regiji građani su dali srednju ocjenu 3.23. Ipak tolerancija ove vrste u mnogome zavisi od tipa korupcije. Tako je generalno mišljenje da se slučajevi 'blažeg' intenziteta više toleriraju. Tu bi mogli svrstati uručivanje boce skupocjenog pića doktoru, nakon otpuštanja iz medicinske ustanove i sl..

No kada se korupcija događa na višem nivou, u vladi, političkim institucijama i sl. ispitanici su skloniji osuđivanju takvog ponašanja. Preko 60% Evropljana je imalo negativan stav o situaciji u kojoj neki predstavnik vlasti glasa za zakon uslijed čega korist ima kompanija koja redovno daje donacije političkoj partiji predstavnika. Sa 68% ispitanika koji su osudili ovakvo ponašanje Hrvatska se nalazi na vrhu ove ljestvice. Slijede Poljska sa 66% i Bosna i Hercegovina sa 65%. Na dnu ljestvice se nalazi Estonija gdje samo trećina ispitanika osuđuje ovaj vid korupcije.

Najkorumpiranija područja društva

Na nivou Evrope generalni je stav da su najkorumpiranija područja društva vlada i zdravstvo. Nakon toga ispitanici imenuju poslovni/poduzetnički sektor te javne službe, političke partije i policiju. Vojska, bankarstvo i neprofitni sektor su po mišljenju ispitanika najmanje korumpirani. Upitani da imenuju jedno područje djelovanja društva koje smatraju najkorumpiranijim 20% građana Bosne i Hercegovine je izabralo vladu.

Kao drugu po veličini rasprostranjenosti korupcije građani BiH imenuju oblast zdravstva (16%) a sijede sudstvo (13%) i policija (10%). Zanimljivo je da u Hrvatskoj i Srbiji građani kao najkorumpiranije područje biraju zdravstvo. Austrijanci, pak, smatraju da su to političke partije, dok stanovnici Velike Britanije, Holandije i Švedske najkorumpiranijim smatraju poslovni sektor. U BiH poslovni sektor samo 1% građana smatra korumpiranim, no taj vid korupcije, ako i postoji, je prosječnom BH građaninu najmanje poznat jer najčešće nema izravnog dodira s njim.

Korupcija na državnom nivou

Stanovnici ispitivanih zemalja u regiji su veoma kritički nastrojeni prema korupciji u državnoj administraciji. Većina njih vjeruje da žive u korumpiranoj državi i povrh svega misle da njihova vlada ne želi uraditi ništa po tom pitanju. Iako većina ispitanika negira da imaju veze sa mitom i izjavljuju da ne daju mito, ipak smatraju da im je vlada korumpirana. Ova činjenica se možda može objasniti postojanjem onih oblika korupcije s kojim najveći broj ljudi ne dolazi u dodir, ali o kojima ih mediji svakodnevno informiraju. Sedam od deset ispitanika izjavljuju da je njihova zemlja korumpirana. U čak 16 zemalja, među kojima se na prvom mjestu nalazi Bosna i Hercegovina (sa čak 93%), više od polovine građana smatra da žive u korumpiranoj državi. Procentualno vrlo blizu BiH se nalaze Poljska i Hrvatska. Austrija, Švedska, Holandija, Grčka i Velika Britanija su onih 5 zemalja gdje građani većinom smatraju da njihova država nije korumpirana.

Mišljenje o korumpiranosti države se poklapa sa tvrdnjom da je korupcija dio državne administracije i da čak i ono što na neki način funkcionira u državi ne bi funkcioniralo da nema korupcije. Sa 64% građana koji tako misle BiH i po ovome prednjači ispred ostalih ispitivanih zemalja.

Ono što je interesantno istaći je da iako većina ispitanika misli da žive u korumpiranoj državi, ipak se oslanjaju na državu u smislu da očekuju da ona bude ta koja će se boriti protiv te iste korupcije i da te probleme treba rješavati sama. Na području Evrope (ispitanih zemalja) čak se 84% građana slaže sa stavom da se protiv korupcije treba boriti vlada, a ne narod. Takav stav podržava 95% građana BiH što nas ponovno dovodi na prvo mjesto. Odmah nakon BiH dolaze Hrvatska i Slovenija sa po 94% i 93%.

Borba protiv korupcije

Napori koje obični građani u ispitivanim zemljama ulažu u borbu protiv korupcije su relativno mali. U situaciji gdje je neki biznismen ili druga individua podmitila javnog službenika ili osobu samo bi jedna četvrtina građana u ispitivanim zemljama to prijavila policiji. U pogledu ovog pitanja najosvješteniji su građani Velike Britanije gdje 50% njih tvrdi da bi to učinilo, a najmanje osviješteni građani Ukrajine sa svega 9% takvih. U Bosni i Hercegovini je to slučaj sa jednom trećinom građana. No, oni ostali ne bi uradili ništa po tom pitanju ili bi eventualno razgovarali o tome samo sa rodbinom ili prijateljima. One koji ne bi uradili ništa smo pitali zbog čega imaju takav stav. Njih je 39% odgovorilo da se svakako ništa neće promijeniti, 30% da nije njihov problem da se time bave, a 24% su izjavili da ih je strah i da žele izbjeći neugodne situacije koje mogu iz toga proizaći.

Kada su u pitanju kolektivne organizirane akcije protiv korumpiranog ponašanja, poput javnih uličnih demonstracija, voljnost pridruživanja ovom tipu borbe protiv korupcije je nešto veća nego kada su u pitanju individualni napori. Nešto više od dvije petine (42%) Evropljana bi podržalo ovakav način borbe protiv korupcije. U Bosni i Hercegovini se ovaj procent penje na čak 73%.

Skoro 70% građana BiH smatra da su i oni koji primaju, ali i oni koji daju mito podjednako krivi i da ih je oboje potrebno kazniti. Ipak postoji i 28% građana koji smatraju da je kazna primjerena samo onima koji primaju mito.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: