Institucije su dužne pribaviti uvjerenje o nekažnjavanju za državne službenike
Tako, prema obrazloženju Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH koja je reagovala na jučerašnje tvrdnje UIO BiH da nemaju pravo tražiti uvjerenje o nekažnjavanju od dvojice uposlenika koji su ranije kažnjavani za teška krivična djela, institucije mogu i trebaju nabaviti potrebno uvjerenje te potom, ukoliko se kazna pokaže kao smetnja u konkursnoj proceduri eliminisati kandidata.
Uslov u konkursu
Petar Kovačević iz Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH za Klix.ba je kazao da je tačno da institucije nemaju pravo da traže od kandidata uvjerenje o nekažnjavanju
"No to nije kraj rečenice ove odredbe. Dakle, ako je propisano da se neko ne može primiti u državnu službu jer je osuđivan za neka krivična djela, u postupku prijema institucija to treba propisati kao uslov u konkursu. To ne znači da se treba od kandidata tražiti da dostave uvjerenje o nekažnjavanju već da institucije pribave potreban dokument po službenoj dužnosti ", kazao je Kovačević.
Podsjećamo, Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine je putem konkursa raspisanog u oktobru 2014. zaposlila Novu Đukića i Mišu Novkovića, od kojih je jedan već osuđen za poresku utaju, a protiv njega se vodi i postupak za organizovani kriminal, dok je drugi, prema medijskim napisima, jedan od osumnjičenih u predmetu Kemal Čaušević i drugi.
Uposleni osuđenici u UIO BiH
Uslov u Zakonu o radu u institucijama BiH kaže da protiv kandidata ne smije biti pokrenut krivični postupak za krivično djelo za koje je predviđena kazna zatvora tri i više godina ili da nije izrečena zatvorska kazna za krivično djelo s umišljajem, u skladu sa Krivičnim zakonom BiH.
No, iz UIO BiH ustvrdili su kako se prilikom prijema kandidata vodili navodima Agencije za zaštitu ličnih podataka prema kojima niko nema pravo tražiti od kandidata uvjerenje o nekažnjavanju te da su od kandidata tražili uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka protiv njih koji su oni uredno i dostavili.
No, protiv iste osobe koja je prethodno osuđivana se, prema podacima koje je Transparency International dobio od Suda BiH, vodi novi krivični postupak, ali na nivou BiH, i to za organizovani kriminal, a isti je priložio uvjerenje Okružnog suda u Banjoj Luci, iz kojeg proizilazi da se ne vodi postupak pred tim sudom, tj. prema nadležnosti tog suda i Krivičnom zakonu RS, a ne i zakonu BiH.
