Inicirana izmjena zakona: Hoće li bh. općine konačno imati koristi od Buškog jezera?
Najvažnije se ne plaća
Kako su obrazložili ovi zastupnici, dosadašnjim zakonima propisana su izdvajanja općinama, koja su isključivo vezana za količinu proizvedene električne energije ili iskorištene vode, dok se najvažniji faktor - potopljeno zemljište, uopće ne vrednuje.
"lzostanak vrednovanja potopljene površine posebno pogađa grad Livno i općinu Tomislavgrad, na čjem područu su izgrađeni objekti hidroenergetskog sistema Orlovac. U ovom slučaju su izgradnjama brana i nasipa ogromne obradive površine Livanjskog polja i Buškog blata pretvorene u hidroakumulacije Buško jezero i kompezacijski bazen Lipa. Voda iz ovih akumulacija se koristi za proizvodnju električne energije na HE Orlovac u Republici Hrvatskoj", objasnili su.
Posebnost HE Orlovac, u odnosu na ostale hidroelektrane u Federaciji BiH, je mala proizvodnja električne energije u odnosu na hidroakumulacijom zauzetu površinu.
Naknada koju plaća HEP zanemariva
"Smatramo kako je postojeća naknada za iskorištavanje Buškog jezera, koju plaća HEP Republike Hrvatske nedovoljna i zanemariva u odnosu na 5.600 hektara potopljene površine obradivog polja te bi se vrednovanjem potopljene površine bar donekle kompenzirala nemogućnost njegovog korištenja u poljoprivredne i druge svrhe", navode predlagači Galić i Baković.
Kako dalje obrazlažu, usvajanjem ove izmjene zakona prvenstveno bi se omogućilo plaćanje pravednije naknade prema gradu Livnu i općini Tomislavgrad od Hrvatske elektroprivrede kao vlasnika ovih objekata. Kako dodaju, na taj način ujedno bi svim gradovima i općinama u Federaciji BiH na čijim prostorima su izgrađeni hidroakumulacijski objekti osigurao minimalan iznos naknade.
Podsjetimo, Odluku o davanju u koncesiju HEP-u (Hrvatska elektroprivreda) voda Duvanjskog i Livanjskog polja, na osnovu koje HEP koristi Buško jezero, donio je Sabor Republike Hrvatske dana 22. maja 1998. godine.
Koncesija je izdata za period od 33 godine od datuma stupanja na snagu ove odluke, a nedugo nakon tog datuma HEP tuži grad Livno tražeći "isključivo pravo vlasništva nad parcelama" polja koje je potopljeno.
Sudskom presudom od 15. septembra 1999. godine Sud u Livnu presuđuje u njihovu korist, na štetu Livna, te HEP postaje korisnik/vlasnik velikih površina u Livanjskom polju.
