Nakon posjete Gradskoj organizaciji Crvenog krsta, Gavranović je rekao novinarima da je, osim postojeća dva punkta za podjelu hrane, potrebno otvoriti još tri stalna punkta u gradu.
"Grad će to morati podržati, jer Crveni krst ne može sam da riješi ovaj problem", rekao je Gavranović, dodajući da treba obezbijediti tri–četiri nova prostora u kojima će biti pružane usluge javne kuhinje.
On je naveo da grad godišnje izdvaja više od 450.000 KM za funkcionisanje javne kuhinje, kao i nekih linija pomoći Crvenom krstu.
Prema njegovim riječima, grad pomaže sa 60.000 do 100.000 KM i ostale humanitarne organizacije, kao što su Kolo srpskih sestara, Merhamet i Karitas koji, također, u svom programu imaju i javne kuhinje.
On je istakao da se funkcionisanje javne kuhinje finasira samo iz budžeta grada i dodao da će se i u buduće izdavajati sredstva za te namjene.
Gavranović je ocijenio saradnju grada Banja Luka i Gradske organizacije Crvenog krsta, koji obilježava 100 godina rada, kao dobru, ističući da Crveni krst organizacija od posebnog interesa.
Sekretar Crvenog krsta Banja Luka Željkica Ilić rekla je da je saradnja Gradske uprave i Gradske organizacije Crvenog krsta korektna i "zdrava".
"Zahvaljujući Gradskoj upravi mi smo i opstali i ostali da radimo na ovim prostorima i rijetke su lokalne zajednice koje prepoznaju probleme Crvenog krsta kao što je naša", rekla je Ilićeva i izrazila očekivanje da će saradnja biti nastavljena na dobrobit svih kojima je pomoć Crvenog krsta potrebna.
Ona je navela da usluge javne kuhinje koristi 430 ljudi, a da su potrebe sigurno veće, navodeći da je dnevni kapacitet 2.000 obroka.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
