Građani će morati i dokazati da žive na adresi na kojoj su prijavljeni, u suprotnom ih policija može izbrisati. Izuzeci su građani na privremenom radu te oni iz programa povratka prognanika i izbjeglica. Hrvati iz BiH, njih oko 90.000, osjećaju se zato ugroženim. Pitaju se zašto građani srpske nacionalnosti s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj mogu zadržati socijalne povlastice poput penzija i porodiljskih naknada.
"Njihov predstavnik u Hrvatskom saboru tvrdi da brisanje ljudi s lažnim prebivalištem nipošto ne znači gubitak državljanstva ili nekih stečenih prava prognanika i izbjeglica te stradalnika HVO-a. Brojni su oni koji u njemu žele vidjeti Kineski zid, ali samo za Hrvate izvan Hrvatske, što je neprihvatljivo, jer taj zakon nije to i on to neće biti", smatra predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivan Bagarić. Nije riječ ni o kakvom maćehinskom odnosu države prema Hrvatima iz BiH, tvrdi Bagarić.
Zakon o prebivalištima trenutno se dorađuje zbog sprječavanja zloupotreba biračkoga prava i sređivanja biračkih popisa.
