Hurtić: Žene u BiH su važan faktor u ekonomiji i politici

"Treća stvar, koja nas sve boli, je femicid u BiH. Nikada ne smijemo zaboraviti onaj koji je bio na Instragramu, u Gradačcu, rahmetli Nizamu Hećimović. Poslije njega se desilo pet-šest slučajeva femicida, posljednji u Tuzli. Mislim da o tome moramo više razgovarati, ukazivati i svi kao društvo biti na većoj razini svijesti", kazao je Hurtić.

Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Ingrid Macdonald je kazala da se žene nalaze u srži održivog razvoja, te da treba poduzimati više napora i na zakonodavnom planu kako bi se zaštitile žene i kako bi se ovo pitanje riješilo. Dok se to ne riješi, BiH će da nazaduje.

"Što se tiče BiH, ona ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti žena među radnom snagom u zemlji. Imamo brojku od samo 36 posto žena koje učestvuju na tržištu rada, a žene su plaćene 20 posto manje, u prosjeku, u odnosu na muškarce. To nije dobro za ekonomiju, to nije dobro za budućnost zemlje i trebamo da se posvetimo tome", kazala je  Macdonald.

Po njenim riječima, to ne samo da negativno utiče na žene već i na cijelo društvo i na sveukupni ekonomski razvoj.

Što se tiče učešća žena u politici, Macdonald je navela da one imaju samo 20 posto mandata u bh. parlamentu i 30 posto mandata u općinskim skupštinama.

"Moramo da uradimo više. Ove godine će biti održani i lokalni izbori. Trenutno imamo samo pet načelnica od ukupno 144 načelničke pozicije u zemlji. Ima tu dosta prostora za poboljšanje kako bi se osnažilo i poboljšalo učešće žena na lokalnom nivu", kazala je Macdonald.

Ambasadorica Kraljevine Švedske u BiH Helena Lagerlof je kazala da je, po mišljenju mnogih, Švedska država u kojoj je već ostvarena rodna ravnopravnost. Međutim, dodala je ona, to je tema kojom se ne možemo prestati baviti.

"Naša vlada tijesno sarađuje sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice u ostvarenju ovog i drugih ciljeva", kazala je Lagerlof.

Također, sarađuju sa građanskim društvom i drugim organizacijama na ostvarenju rodne ravnopravnosti.

"Rodna ravnopravnost temeljna je vrijednost Evropske unije, što znači da će to biti veoma važan i neizostavan dio pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Rodna ravnopravnost nije fakultativna, to je imperativ za sve države koje žele postati članicama EU, ali isto tako imperativ za sve one države koje već jesu članice", navela je ambasadorica Lagerlof.

Šef Misije OSCE-a u BiH, ambasador Brian Aggeler kazao je da je u sferi rodne ravnopravnosti ostvaren značajan napredak zahvaljujući organizacijama žena, aktivisticama, institucijama i organizacijama koje se neumorno zalažu za ostvarenje poboljšanja.

"No ipak, još uvijek postoji otpor njihovom radu i ostvarenim rezultatima. To znači samo jedno, napredak ostvaren u sferi rodne ravnopravnosti ne smije se shvatiti olako, ne smijemo se opustiti i odustati od nastojanja da stvorimo pravedniji i ravnopravniji svijet", naveo je Aggeler.

Izrazio je zadovoljstvo što će se na konferenciji govoriti i o učešću žena u političkom životu.

"Trebali bismo mijenjati tu predodžbu o muškarcima kao boljim liderima, tu štetnu zabludu ukorijenjenu u tradicionalnim stavovima o ulogama žena i muškaraca u političkom i javnom životu", smatra Aggeler.

Kazao je da će Misija OSCE-a u BiH nastaviti pružati podršku institucijama BiH u njihovom nastojanju da poboljšaju stanje u oblasti rodne ravnopravnosti u interesu stvaranja pravednijeg i prosperitetnijeg društva.

Zamjenica predsjedavajućeg Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mia Karamehić-Abazović je kazala da ženama u BiH danas stvar života i smrti čine samo dvije komponente sustava.

"Jedna je sigurnost, ono što će ih zaštititi od nasilnika, od čije ruke stradaju svaki mjesec, pa skoro i svakog tjedna", navela je Karamehić-Abazović.

Druga je, dodala je ona, zdravstvena zaštita, koja će im omogućiti da se na vrijeme liječe, da na vrijeme uoče one bolesti koje ih vrlo lako i vrlo teško pogađaju i koje onda prave ekonomski problem i njima i njihovim obiteljima i ovoj zemlji.

"Zašto ekonomski problem? Svaka žena nije samo majka, supruga, nije samo radnica. Ona je ona koja pruža brigu, ona je ona koja svoje vrijeme bez ikakve naknade volontira brinući o drugima, skrbeći o svojoj djeci, o svom suprugu i najčešće i o bolesnim članovima svoje obitelji, prevashodno starije dobi. To je rad koji nije ni plaćen niti prepoznat, to je rad koji naše žene doslovce pretvara u robove kuće. To je rad koji mi kao društvo moramo kvalificirati i prepoznati", navela je Karamehić-Abazović.

Tematsku sjednicu „Društveno-ekonomska pitanja osnaživanja žena za učešće u donošenju odluka u BiH“ organizirali su Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u saradnji sa Misijom OSCE-a u BiH, UN WOMEN i Ambasadom Kraljevine Švedske u BiH.