UN o stanju u BiH
124

Hrvatski predstavnik odgovorio Alkalaju: Schmidt zaslužuje podršku, a ne kritike

B. R.
Predstavnik Hrvatske u Vijeću sigurnosti UN-a Ivan Šimonović (Screenshot: UN Web TV)
Predstavnik Hrvatske u Vijeću sigurnosti UN-a Ivan Šimonović (Screenshot: UN Web TV)
Predstavnik Hrvatske u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija Ivan Šimonović je komentarisao kritike bh. ambasadora Svena Alkalaja na račun odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona.
Hrvatska je također pozdravila odluku Vijeća sigurnosti da na današnjem zasjedanju, na kojem se razmatrao Schmidtov izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini, produži EUFOR-ova misija Althea.

Šimonović je poručio da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. No, kako je kazao, neke političke snage još propituju Dejtonski mirovni sporazum i žele djelovati na principu dominacije.

Ponovio je da Hrvatska podržava Schmidtovu odluku da u izbornoj noći 2. oktobra nametne izmjene Izbornog zakona koje se odnose na delegiranje u Domu naroda parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

"Hrvatska podržava Schmidta koji je snažno doprinio stabilizaciji. Ovo se vidi u njegovoj odluci da na dan izbora donese odluku koja je pomogla da se ublaže poteškoće koje su bile na putu pravednog zastupanja", ocijenio je.

Prema riječima hrvatskog predstavnika u Vijeću sigurnosti, sada je na političarima da nastave s izbornim reformama na principu legitimnog zastupanja kojima će se otkloniti sve diskriminacije, kao i na tome da se svima omogući da budu kandidati na izborima. Ocijenio je da Alkalaj nije iznio teške optužbe samo na Schmidtov račun, već i na račun Hrvatske, što je bio razlog da mu replicira.

"U prošlosti i danas ono što vidimo u Bosni i Hercegovini jeste da se većina slaže da izborni sistem nije pravedan, da su etničke manjine uskraćene za demokratska prava te da se izbornim inžinjeringom krše prava konstitutivnih naroda. Kako su se pregovori političara strateški opstruirali, visoki predstavnik je mogao uraditi to da izbori budu legitimni. To je značilo samo da dopuni neka od pravila. Donio je odluku nezavisno i intervenisao je samo prema mandatu kada nacionalni mehanizmi nisu dali rezultat. Zato zaslužuje našu podršku, a ne kritike", naglasio je Šimonović.

Kako je kazao, Hrvatima u Bosni i Hercegovini je četvrti put uskraćeno da imaju legitimnog predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Poručio je da za Željka Komšića (DF) kao kandidata za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda nisu glasali Hrvati.

Hrvatska se nada visoki predstavnik više neće morati intervenisati. Šimonović je istakao da će nastaviti podržavati put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.

Šta je kazao Alkalaj

Alkalaj je oštro kritikovao Schmidta zbog njegove odluke da nametne izmjene Izbornog zakona.

"Kako bilo koja država može da vrednuje ljude, živa ljudska bića, dajući im viši ili niži koeficijent, po kome bi trebao da ima viši ili niži nivo ljudskih prava? Odgovor je vrlo jednostavan, nema zemlje koja to može. To je posebno zabrinjavajuće, jer je visoki predstavnik u potpunosti uništio princip vladavine prava koji podrazumijeva jednakost svih pred zakonom, bez izuzetka", konstatovao je Alkalaj.

SAD, Rusija, Francuska

Sjedinjene Američke Države su još jednom podržale odluku visokog predstavnika da u izbornoj noći 2. oktobra nametne izmjene Izbornog zakona. Njihov predstavnik se osvnruo na Schmidtovo nametanje izmjena Izbornog zakona koje se odnose na delegiranje u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

"Bonske ovlasti su ključan alat za održanje stabilnosti u Bosni i Hercegovini i regiji. Nametanje 2. oktobra bilo je neophodno da se spriječi kolaps FBiH. Visoki predstavnik ima ključnu ulogu", ocijenio je predstavnik SAD-a.

Ruska predstavnica je poručila da se ne treba razmatrati Schmidtov izvještaj, već da je izvještaj Republike Srpske taj koji "govori o stvarnim problemima".

Upozorila je Zapad na posljedice ako nastavi s dosadašnjom politikom prema Bosni i Hercegovini.

"Žele se gurnuti u stranu organi vlasti koji se ne sviđaju Zapadu. Upozoravamo da takva kratkovida politika ima ozbiljne posljedice i pozivamo sa zaustavljanjem eksperimentisanja u nezavisnoj državi. Dajmo joj priliku da se samostalno razvija", upozorila je.

Francuska predstavnica je izjavila da se ne mogu tolerisati oni koji pozivaju na secesiju Bosne i Hercegovine.

"Zabrinuti smo zbog činjenice da podjele i tenzije jačaju. Ne može se tolerisati da neki lideri pozivaju na secesiju i dovede u pitanje jedinstvo države. Podržavamo teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Ne želimo da se ikada više ponovo zločini. Osuđujemo veličanje ratnih zločina, kao i negiranje genocida", naglasila je predstavnica Francuske u Vijeću sigurnosti UN-a.

Namjeravano je bilo da se obrati i ministrica vanjskih poslova Bisera Turković (SDA), ali to se nije desilo. Kao razlog za to je navedeno to što obraćanje videolinkom nije moguće. Pravilo je da svaki govornik mora biti prisutan na samom zasjedanju.

Kako saznaje Klix.ba, Alkalaj je bio u nedoumici da li pročitati pripremljeni govor, jer se njime oštro kritikuje rad visokog predstavnika. Navodno nakon toga se Alkalaj obratio američkom specijalnom izaslaniku za Zapadni Balkan Gabrielu Escobaru koji mu je savjetovao da oštra kritika nije prihvatljiva.