Slijedi li preglasavanje?
1

Hoće li Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika postati prvi test za buduće odnose u Predsjedništvu BiH?

Piše: F. H. |
Konstituirajuća sjednica Pedsjedništva Bosne i Hercegovine (Foto: S. S./Klix.ba)
Poslušajte članak
Ustavni sud BiH danas je ostavio na snazi imenovanje četiri člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, ali novi saziv Predsjedništva BiH odluke o Komisiji može mijenjati glasovima Željke Cvijanović i Darijane Filipović, i bez Denisa Bećirovića.

Cvijanović, koja je od 16. novembra predsjedavajuća Predsjedništva, odmah nakon odluke Ustavnog suda poručila je da "te komisije neće biti, ako se nastavi ovako", prenio je RTRS. Da bi odluke o Komisiji promijenila, potreban joj je glas Filipović, koja je u Predsjedništvo ušla umjesto Željka Komšića. Komšić je i u januaru i u junu, zajedno s Bećirovićem, preglasao Cvijanović.

Zato je Komisija prvo pitanje na kojem će se vidjeti hoće li odnos "dva prema jedan" u Predsjedništvu ostati, ali s drugim članovima u većini.

Prema Aneksu VIII Dejtonskog sporazuma, Komisiju čini pet članova: dva iz Federacije BiH, jedan iz Republike Srpske i dva strana člana koje predlaže generalni direktor UNESCO-a.

Tadašnji članovi Predsjedništva Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić 2016. i 2017. godine promijenili su pravila rada i uveli odlučivanje konsenzusom tri domaća člana. Strani članovi nakon toga više nisu imenovani, a Komisija je deset godina radila bez njih. Svaki domaći član je tako praktično imao pravo veta.

Predsjedništvo je 12. januara ove godine, glasovima Bećirovića i Komšića, donijelo novu odluku o Komisiji. Njome su vraćeni strani članovi i ukinut je konsenzus: odluke se donose većinom od tri od pet glasova, konačne su, a protiv njih se može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH.

Sekretarijat Predsjedništva tada je smatrao da je za to potreban konsenzus jer se radi o vanjskoj politici, što su pravni stručnjaci osporavali. Komšić je odluku potpisao nakon što Ured visokog predstavnika u roku od 15 dana nije iznio protivljenje, a objavljena je u Službenom glasniku BiH 20. februara.

Na sjednici 29. juna Predsjedništvo je, ponovo glasovima Bećirovića i Komšića, imenovalo pravnika Zorana Mikulića, arhitektu i konzervatora Mirzaha Foču te dva strana stručnjaka koje je predložio UNESCO: italijanskog arhitektu Francesca Bandarina, bivšeg direktora UNESCO-ovog Centra za svjetsku baštinu, i kenijskog arheologa Georgea Okella Abungua.

Cvijanović je glasala protiv i nije predložila kandidata iz RS-a, pa je to mjesto i danas upražnjeno. Odluku je 1. jula proglasila štetnom po vitalni interes RS-a, a Narodna skupština RS-a to je 7. jula potvrdila sa 59 glasova za i dva protiv.

Ustavni sud je danas, po zahtjevu Bećirovića, utvrdio da izjava Cvijanović i odluka NSRS-a nisu u skladu s članom V/2.d) Ustava BiH i obje stavio van snage. Imenovanje članova Komisije tako ostaje na pravnoj snazi, navodi se u saopćenju Suda.

Filipović je nakon izbora najavila da želi drugačije Predsjedništvo od onog kakvo su građani gledali proteklih godina.

"Želim da u sljedeće četiri godine Predsjedništvo BiH prestane biti institucija koju ljudi prvenstveno povezuju s podjelama, blokadama i odnosom dva prema jedan", kazala je u razgovoru za Fenu u oktobru.

U istom razgovoru dodala je da BiH vidi kao zemlju u kojoj ljudi nisu isti, ali vrijede jednako. Kazala je i da različiti politički stavovi ne moraju biti prepreka dogovoru o zajedničkim pitanjima, poput mira, stabilnosti, evropskog puta i funkcionalnih institucija.

"Predsjedništvo ima vrlo ozbiljne ustavne ovlasti upravo u vanjskoj politici, međunarodnom predstavljanju i diplomaciji i želim da se one koriste za otvaranje vrata ovoj zemlji, a ne za proizvodnju novih problema", navela je tada.

Čestitajući nakon izbora Bećiroviću i Cvijanović, na Facebooku je napisala da njih troje ne moraju o svemu misliti jednako, ali da moraju pronaći ono što im je zajedničko i da Predsjedništvo ne smije biti izvor novih podjela i nestabilnosti.

Filipović je potpredsjednica HDZ-a BiH, čiji je predsjednik Čović bio jedan od članova Predsjedništva koji su 2016. uveli konsenzus domaćih članova.

Ako bi Cvijanović i Filipović preglasale Bećirovića, on bi mogao iskoristiti isti mehanizam koji je koristila Cvijanović. Po Ustavu BiH, izjava preglasanog člana iz Federacije upućuje se bošnjačkim delegatima u Domu naroda Parlamenta FBiH, a odluka ne proizvodi dejstvo ako je u roku od deset dana potvrdi dvotrećinska većina. Ipak, teško je očekivati da bi Ustavni sud Bosne i Hercegovine u ovom slučaju donio drugačiju odluku u odnosu na odluku o vetu Cvijanović.

U suštini uskoro će se pokazati da li će osovina SNSD-HDZ koja je pokazala na političkoj sceni rijetko viđenu saradnju u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine nadglasati člana Predsjedništva iz reda Bošnjačkog naroda. Ipak, takav potez na ovom pitanju bi dugoročno mogao ponovo okupiti glasačku koaliciju koja je već u četiri navrata izabrala Željka Komšića u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima