Od 2018. do danas
1

Odobrenja, ugovori i kontradikcije: Šta dokumenti otkrivaju o prvoj vodozaštitnoj zoni na Ilidži

Piše: Benjamin Redžić
Dokumenti institucija o prvoj vodozaštitnoj zoni između ilidžanskih naselja Sokolović Kolonija i Hrasnica (Foto: Klix.ba)
Općina Ilidža izdavala je odobrenja za nasipanje uz rijeku Željeznicu, Agencija za vodno područje rijeke Save navela je da joj se Općina nije obraćala, a institucije nisu saglasne oko toga kojim propisom se štiti vodozaštitna zona. Dokumenti otkrivaju niz proturječnosti.

Riječ je o prvoj vodozaštitnoj zoni između ilidžanskih naselja Sokolović Kolonija i Hrasnica, gdje se, prema podacima Kantonalne uprave za inspekcijske poslove (KUIP), iz četiri bunara zahvata do 300 litara vode u sekundi. Na tom prostoru je danas velika divlja deponija.

Hronologiju događaja u ovoj vodozaštitnoj zoni prvenstveno smo napravili iz dva izvora: odgovora koji je Agencija za vodno područje rijeke Save danas poslala Klix.ba i odgovora koje su Agencija, policija, Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP) i KUIP početkom 2023. poslale tadašnjem kantonalnom zastupniku Samiru Avdiću (SDP).

Interaktivna grafika: Klix.baKorisno?

Ko je za šta nadležan

Za korito Željeznice nadležna je Agencija, koja izdaje vodne akte, odnosno dozvole i saglasnosti bez kojih se uz rijeku i u njoj ne smije ništa raditi. Federalna vodna inspekcija kontrolira vađenje šljunka, a za otpad su nadležne kantonalna i općinska inspekcija. Odobrenja za uređenje terena izdavala je Općina Ilidža.

Dva odobrenja Općine

Bivši načelnik Ilidže Senaid Memić (SDA) je 18. januara 2018. godine potpisao odobrenje građevinskoj firmi Mevludin Commerce da uz lijevu obalu Željeznice, kod Mosta spasa između Butmira i Sokolović Kolonije, deponuje zemlju iz iskopa. To odobrenje nije imalo broj protokola.

Memić je u junu 2020. za Klix.ba kazao da Općina pod njegovim vodstvom nije izdala nikakva odobrenja. Odobrenje s njegovim potpisom poništio je načelnik Nermin Muzur (NiP) 12. aprila 2021.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo je 3. jula ove godine donijelo naredbu da se istraga protiv Memića i drugih neće provoditi jer ne postoji osnov sumnje da su prijavljeni počinili krivično djelo. Prijavu je, kako je naveo Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, podnijelo to udruženje za zaštitu okoliša.

Postoji i drugo odobrenje, od 16. septembra 2020. Prema dokumentima FUZIP-a i KUIP-a iz 2023. godine, njime je istoj firmi dozvoljeno nasipanje terena "zemljom iz iskopa i neopasnim građevinskim otpadom", od Mosta spasa prema Vojkovićima. U odobrenju piše da je riječ o saradnji s Agencijom za vodno područje rijeke Save.

Ko je potpisao to odobrenje i da li je i kada poništeno, iz dokumenata se ne vidi.

Prva kontradikcija: saradnja s Agencijom

Agencija je u januaru 2023. u odgovoru na Avdićevu inicijativu napisala da joj se Općina Ilidža nije obraćala i da nije izdala nijedan vodni akt za deponovanje materijala uz korito Željeznice na toj lokaciji.

Druga kontradikcija: odobrenje koje se pokazivalo i 2022.

Muzur je nedavno za Klix.ba kazao da su Mevludin Commercu poništene dvije saglasnosti. Ipak, komunalni redari su 14. juna 2022. na lokaciji zatekli "intenzivno dovoženje i deponovanje zemlje" kamionima spomenute firme, a njen direktor se pozvao upravo na odobrenje iz 2020. Isto odobrenje firma je pokazala i federalnoj vodnoj inspekciji 1. jula 2022. Da li je tada još važilo, nije poznato.

Direktor se pozvao i na "saglasnost" federalne vodne inspekcije od 4. septembra 2020. FUZIP tu saglasnost u odgovoru Avdiću nije spomenuo.

Prijave koje su završile u općinskoj inspekciji

Policija je Avdiću navela pet prijava od 2020. do 2022. U četiri se spominje ista firma, od pomora ribe uz rijeku Tilavu 2020. do istresanja građevinskog materijala na privatnu parcelu kod Mosta spasa 2022.

Slučaj pomora ribe proslijeđen je Tužilaštvu, a ostale prijave općinskoj inspekciji. Šta je općinska inspekcija s njima uradila, nije poznato. KUIP je općinskoj inspekciji proslijedio i svoj predmet u oktobru 2022.

Kantonalni inspektor zaštite okoliša bio je na lokaciji od januara do marta 2023. i zatekao veću količinu zemlje iz iskopa, ali ne i drugi građevinski otpad.

Treća kontradikcija: šljunak iz Željeznice

Agencija je u junu 2020., odgovarajući na zastupničko pitanje Nermina Muzura, tada zastupnika u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, navela da vađenje materijala iz Željeznice na području Ilidže nije preporučljivo jer taj prostor ima direktnu vezu s podzemnim vodama koje prihranjuju bunare.

U odgovoru na upit Klix.ba Agencija je danas navela da je od 2020. godine zaključila dva ugovora za vađenje materijala iz Željeznice na lokalitetu Ratnog mosta, između Butmira i Sokolović Kolonije. Oba su s Mevludin Commercom.

Prvi je potpisan 26. septembra 2023. za 800 kubika, a drugi 9. juna 2026. za 4.225 kubika. Za oba je izdata vodna saglasnost, a firma je izabrana na javnom pozivu. Vodna saglasnost je dokument kojim Agencija propisuje gdje, koliko i pod kojim uslovima se materijal smije vaditi.

Agencija je objasnila da je postupila po zahtjevima Općine Ilidža iz 2023. i 2026. za uklanjanje nanosa nakon poplava u novembru 2021., kada je vodostaj na Ilidži bio gotovo metar viši nego tokom katastrofalnih poplava 2014. Navela je i da se saglasnosti odnose samo na korito rijeke, a ne na nelegalna iskopavanja na obalama, i da vađenje kontroliše nadzorni organ koji imenuje Agencija.

Prema podacima Agencije, na ime naknada za vađenje šljunka iz Željeznice od 2020. uplaćeno je 15.692 KM.

Četvrta kontradikcija: koji propis štiti zonu

Kao propis kojim se zona štiti godinama navodila se odluka iz 1987. godine, s kaznama u jugoslavenskim dinarima. Agencija je, prema odgovoru FUZIP-a Avdiću, tu odluku ocijenila nevažećom još od 2003. godine.

Ministarstvo privrede KS je 30. maja 2023. zastupniku Damiru Marjanoviću odgovorilo da je odluka važila do 2006. godine, kada je donesen federalni Zakon o vodama, te da danas nije važeća. S druge strane, kantonalni Zakon o vodama propisuje da odluka iz 1987. prestaje važiti tek kada se donese nova odluka. Nacrt nove odluke utvrđen je u martu 2026., ali još nije usvojen.

Ko treba ukloniti otpad

Prema Planu upravljanja vodama, na koji se Agencija pozvala u odgovoru Avdiću, za prioritetno uklanjanje divljih deponija iz zona koje utiču na vodu odgovorni su, među ostalima, općine, gradovi i kantoni.

Ministarstvo privrede KS i kantonalno preduzeće Vodovod i kanalizacija (ViK) nisu odgovorili na naše upite.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima