Institucionalne blokade
328

HDZ-ovo uslovljavanje bi moglo značiti još četiri godine tehničkog mandata Vlade FBiH

B. R.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a (Foto: I. L./Klix.ba)
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a (Foto: I. L./Klix.ba)
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na čelu sa Fadilom Novalićem (SDA) je četiri godine u tehničkom mandatu, a nije nemoguće da će takva situacija nastaviti i u narednom mandatu. Da li će se to desiti najviše zavisi od HDZ-a.

Upravo je ova stranka formiranje entitetske vlasti nakon Općih izbora 2018. uslovljavala izmjenama Izbornog zakona na etničkim principima - da isključivo Hrvati biraju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda i delegate iz reda hrvatskog naroda u domovima naroda.

HDZ je bio istrajan, ali Izborni zakon nije promijenjen, zbog čega je aktuelni saziv Vlade FBiH posljednje četiri godine u tehničkom mandatu. Izabran je poslije izbora 2014. To što je vlada u tehničkom mandatu čini se da nije problem za stranke koje su među najznačajnijim za postizanje dogovora o izmjenama Izbornog zakona - HDZ i SDA.

HDZ insistira na izmjenama Izbornog zakona kao uslovom za formiranje entitetske vlasti, jer ima institucionalne mehanizme blokade. To se prije svega odnosi na Dom naroda Parlamenta FBiH i kantone u kojima ova stranka ima vlast.

Imaju poluge moći

S obzirom na to da se većina zakona mora usvojiti u oba parlamentarna doma, HDZ može blokirati njihovo usvajanje, što je i ponekad činio. U kantonima u kojima je vlast može onemogućiti provođenje odluka viših nivoa vlasti. Primjera radi, pojedini tvrde da je HDZ-ova bila odluka da se 2018. angažuje policija Hercegovačko-neretvanskog kantona kako bi se onemogućio smještaj dijela migranata i izbjeglica kod Mostara.

Osim toga, u Bosni i Hercegovini ne postoji institut prijevremenih izbora, a koji u drugim državama postoji kao rješenje prilikom nemogućnosti formiranja vlasti. Pojedine opozicione stranke su pozivale da se izmjenama Izbornog zakona ustanovi i ovaj institut smatrajući da je to rješenje onda kada se vlast ne može formirati. Međutim, koliko je poznato, o uvođenju prijevremenih izbora nije bilo riječi na pregovorima o promjeni Izbornog zakona koji se vode posljednjih nekoliko mjeseci.

Vrlo je malo izgledno da će se ovaj zakon promijeniti do Općih izbora koje je Centralna izborna komisija (CIK) raspisala prošle sedmice. Ako je suditi po posljednjim izjavama predsjednika HDZ-a Dragana Čovića, ova stranka će ipak učestvovati na ovogodišnjim Općim izborima. Ranije je isticao da se to neće desiti ukoliko Izborni zakon ne bude sadržavao i ono što on traži.

Hoće li se moći formirati Vlada?

Ostaje da se vidi kakvi će biti rezultati izbora i da li će HDZ ponovo biti stranka bez koje neće biti moguće formirati entitetsku vlast u FBiH. Ako se to desi, te poučeni iskustvom, također je utemeljeno očekivati da će HDZ nastaviti uslovljavati formiranje vlasti izmjenama Izbornog zakona.

Shodno navedenom, Novalićeva vlada bi mogla i nakon predstojećih Općih izbora biti u tehničkom mandatu, tj. ponovo ne bi bila provedena izborna volja građana.