Gunther Krichbaum za Klix.ba: BiH nije ostvarila napredak; Studentska lista u Srbiji se zalaže za evropske vrijednosti
Na početku razgovora, osvrnuli smo se na njegov nedavni sastanak Vajmarskog trougla na kojem je posebno naglašena važnost saradnje između Njemačke, Poljske i Francuske u jačanju evropske sigurnosti.
U tom kontekstu, Krichbaum je govorio i o tome je li danas Evropa spremnija da se samostalno suoči sa sigurnosnim izazovima te koliko se zaista može nositi s prijetnjama koje dolaze s Istoka, kao i s neizvjesnostima koje dolaze sa Zapada.
"Istina je da se Evropa suočava s mnogim izazovima. Dobra vijest je, međutim, sljedeća - u tome nismo sami. Možemo računati na naše evropske partnere. Možemo računati na naše partnere u NATO-u. Upravo to jedinstvo čini Evropu snažnijom i sigurnijom. Značajno ulažemo u našu sigurnost, uvijek u okviru NATO-a i EU. Proširenje također predstavlja doprinos našoj sigurnosti: veća Evropska unija može efikasnije projektovati moć na globalnoj sceni. Ono ljudima pruža slobodu da rade, studiraju i žive u još većem broju zemalja", navodi Krichbaum na početku razgovora.

Jačanje Evrope neizbježno je povezano s pitanjem proširenja EU. Njemačka vlada pod vodstvom kancelara Merza više puta je naglašavala potrebu za promjenom perspektive o sistemu proširenja EU.
Nakon provedenih analiza i razgovora s drugim državama članicama EU, Krichbaum je govorio o tome gdje danas vidi optimalno rješenje i postoji li, zapravo, stvarna volja među državama članicama da ga prihvate.
"Politici proširenja Evropske unije potreban je novi zamah. Naš zajednički cilj je upotpuniti Uniju kako bi ona postala istinski Evropska unija. Kako bismo ovu težnju pretvorili u stvarnost i unijeli novi zamah, potrebno je osigurati dodatne poticaje u okviru procesa integracije koji se temelji na zaslugama i odvija postepeno. To podrazumijeva pojednostavljenje trenutnog procesa kako bi postao efikasniji te omogućio bržu i dublju integraciju u EU. Dozvolite mi da ponovim - proširenje EU je u našem geopolitičkom interesu. Ono jača EU i Evropu u cjelini. To je ulaganje u našu vlastitu sigurnost. Ono stvara stabilnost. Otvara tržišta i usklađuje ekonomije s našim standardima i lancima snabdijevanja. Stoga želimo dati novi dinamizam procesu pristupanja", pojašnjava ministar.

To je suština prijedloga koji su, naglašava, kancelar Merz i predsjednik Macron iznijeli na Samitu o Zapadnom Balkanu u Tivtu, 5. juna.
"Prema našem mišljenju, efikasna pretpristupna strategija EU, usmjerena ka punopravnom članstvu, trebala bi u budućnosti uključivati i strukturiranje prijema novih članica kao proces koji se odvija u fazama. Moguća je postepena integracija u pojedina područja politika EU, tamo gdje je to izvodljivo ili gdje status reformi u zemljama kandidatima to dozvoljava", mišljenja je.
Crna Gora za primjer, Bosna i Hercegovina stagnira
U proteklih nekoliko mjeseci, njemački, ali i drugi zvaničnici zemalja Evropske unije naročito su pohvalili pristup Crne Gore i korake koje je država poduzela ka članstvu u EU. Upravo to Krichbaum vidi kao savršen uzor za druge države kandidate da teže ka istom cilju.
"Zaista, tokom proteklih mjeseci, nekoliko zemalja kandidata ostvarilo je ogroman napredak. To je najvidljivije u Crnoj Gori, koja je već zatvorila većinu pregovaračkih poglavlja u procesu proširenja. Kakav impresivan trud! A taj trud je doveo do konkretnih rezultata - već radimo na ugovoru o pristupanju Crne Gore! Ovaj značajan napredak jasno pokazuje da se proširenje može ostvariti, po prvi put u više od 13 godina od pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, ukoliko postoji politička volja i rukovodstvo koje preuzima odgovornost za budućnost svoje zemlje. Pozivamo sve ostale zemlje kandidate da slijede primjer Crne Gore i odlučno unaprijede ovaj proces. Njihovu budućnost jasno vidimo unutar Evropske unije. Međutim, sve zavisi od toga hoće li zemlje kandidati ispuniti potrebne uslove", poručuje njemački ministar za Evropu.
S druge strane, nažalost, Krichbaum ne vidi napredak kada je u pitanju evropski put Bosne i Hercegovine.
"Paket proširenja Evropske komisije pokazuje da nije ostvaren nikakav opipljiv napredak u ključnim reformskim oblastima. Bosna i Hercegovina je odlučila da krene putem integracije u EU, a to je ujedno i želja ogromne većine njenih građana, baš kao što je to i želja Evropske unije. Nažalost, to se još uvijek ne odražava u potpunosti u političkom procesu. Odgovornost političkog rukovodstva Bosne i Hercegovine je da konačno provede reformski proces. Njemačka će nastaviti pružati podršku Bosni i Hercegovini, ali reformski napori moraju dolaziti iznutra, iz same države", jasan je.
Tokom razgovora za Klix.ba, Krichbaum je komentirao i političke promjene koje su se dogodile u Evropi u proteklih nekoliko mjeseci. Prvenstveno, to se odnosi na Mađarsku gdje je nakon dugo vremena došlo do promjene vlasti te se umjesto Viktora Orbana na premijerskoj poziciji našao Peter Magyar i njegova stranka TISZA.

"Prije svega, treba napraviti razliku između Mađarske kao države članice EU i Srbije kao zemlje kandidata. Nakon uvjerljive pobjede Pétera Magyara na izborima u aprilu, Mađarska je napravila zaokret u svojoj vanjskoj i sigurnosnoj politici - danas ponovo konstruktivno sarađujemo s Mađarskom u relevantnim tijelima EU i NATO-a, baš kao što to činimo i s bilo kojom drugom državom članicom. Zajedno smo jači. Za našu zajedničku sigurnost dobro je što ponovo možemo postići dogovor o jedinstvenim stavovima EU, posebno kada je riječ o ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine. Ruski rat predstavlja najveću prijetnju evropskoj sigurnosti", objašnjava.
S druge strane, politička promjena dogodila se i u Srbiji, što Krichbaum ocjenjuje kao važan trenutak.
"U Srbiji je na izborima pobijedila 'Studentska lista', zalažući se za vladavinu prava, slobodu medija i borbu protiv korupcije - što su sve temeljne evropske vrijednosti. Visoka izlaznost birača pokazuje da je narod Srbije posvećen ovim vrijednostima. Spremni smo pružiti podršku Srbiji u predstojećem procesu transformacije. Ako Srbija odluči krenuti putem pristupanja EU, uvjeren sam da će je to na kraju dovesti u Evropsku uniju", ističe Krichbaum.

Na kraju, osvrnuli smo se i na nadolazeći samit EU - Zapadni Balkan koji će se održati 25. novembra u Briselu. Iz sjedišta Evropske unije je navedeno da će samit biti prilika da se potvrdi posvećenost EU perspektivi članstva Zapadnog Balkana i ohrabre partneri da ubrzaju odlučne reforme i ispune obaveze neophodne za napredak na njihovom putu ka EU.
Lideri će također procijeniti napredak u postepenoj integraciji Zapadnog Balkana sa EU, posebno kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, i razgovarati o tome kako ga dalje unaprijediti.
U kontekstu tog samita, Krichbaum se osvrnuo na to šta će biti fokus razgovora i čemu se posvećuje posebna pažnja.
"Samit EU - Zapadni Balkan na sveobuhvatan način razmatra odnose između EU i partnera sa Zapadnog Balkana, pri čemu su u središtu pažnje geopolitička pitanja. Primjera radi, usklađivanje partnera sa Zapadnog Balkana s našom zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom predstavlja važan aspekt za diskusiju. Usklađivanje u ovoj oblasti je suštinsko i predstavlja mnogo više od pukog prikupljanja bodova. Ono zapravo pokazuje opredijeljenost za Evropsku uniju čak i prije samog pristupanja", zaključio je u razgovoru za Klix.ba njemački državni ministar za Evropu Gunther Krichbaum.