{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Građani BiH rijetko čitaju deklaracije koje su jedini pametan način odabira namirnica

16.10.2018. u 18:44
30
78
Građani BiH rijetko čitaju deklaracije koje su jedini pametan način odabira namirnica
30
Građani BiH rijetko čitaju deklaracije koje su jedini pametan način odabira namirnica
Ilustracija: Shutterstock
Građani Bosne i Hercegovine prilikom kupovine rijetko ili gotovo nikako ne čitaju deklaracije, iako se u ispisanim tekstovima na poleđini ambalaža nalaze sve informacije o nekom proizvodu, što proizvođačima olakšava moguće zloupotrebe pravila o deklarisanju.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Deklarisanje ili označavanje proizvoda koji se stavljaju u promet u našoj zemlji propisano je Zakonom o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini.

Kako kaže definicja, deklarisanje je navođenje podataka o proizvodu na omotu i ambalaži. Stručnjaci iz ove oblasti često ističu kako je deklaracija isto što i lična karta, jedini valjani dokument o identitetu nekog proizvoda.

Novi pravilnik



Zamjenik direktora Agencije za sigurnost hrane BiH Dragan Benjo pojasnio nam je kako je do prije dvije godine u BiH na snazi bio Pravilnik o deklarisanju i označavanju prehrambenih proizvoda, ali je izmijenjen i više naklonjen potrošačima.

"Sad imamo novu uredba koja se više fokusirala na potrošača, a riječ je o Pravilniku o obaveznim informacijama koje se moraju pružiti potrošaču. To je okvirni i horizontalni propis u Evropskoj uniji i kod nas za sve kategorije hrane, odnosno pravila o tome šta subjekti trebaju napisati na proizvodima da potrošač ne bi bio u zabludi ni u bilo kom obliku", kazao nam je Benjo.

Označavanje proizvoda, dodaju iz Agencije za sigurnost hrane, bitno je tržišno oruđe koje se može posmatrati kao najvažniji dio komunikacije između proizvođača i potrošača.

Međutim, kako nam govore aktivisti za zaštitu prava potrošača, neinformisanost i nezainteresovanost građana BiH za čitanjem deklaracija, dovodi do neispravnih i nepotpunih deklaracija.

Marin Bago, predsjednik Udruženja Futura iz Mostara koje se bavi zaštitom potrošača, kaže nam kako je itekako upitna potrošačka, finansijska i medijska pismenost naših građana.

"Nije uredu ako ne znamo prepoznati ono što piše na nekom proizvodu i za šta nam to služi. Nažalost, ne možemo ni potrošače kriviti jer ih rijetko ko educira o tome. Mi jednostavno vjerujemo proizvodima koje koristimo otkako znamo za sebe i priklanjamo se svojim navikama. Kada neki proizvod koristite više od 20 godina, onda ni ne pomišljate da čitate deklaraciju", smatra Bago.

Razvijenije zemlje, priča nam dalje Bago, otiše su po dva-tri koraka unaprijed kako bi pojednostavile prenošenje informacija i odnos između proizvoda i kupca.

"Naprimjer, u Velikoj Britaniji imate semafor. Ukoliko je crvena oznaka na deklaraciji, znači da je proizvod na neki način štetan za zdravlje, pa kupac može čitati zašto kad vidi tu oznaku. Dakle, odmah vam kažu o čemu je riječ - da li proizvod ima puno šećera, masti i slično", kazao nam je Bago.

On dalje dodaje kako proizvođači uvijek ciljaju na neinformisanost potrošača.

"Postoje brojni mehanizmi prijavljivanja kršenja pravila o deklarisanju. Najjednostavije je proizvođača prijaviti inspekciji koja po prijavi izlazi na teren, ali je broj prijava jako mali. Koliko god mi sebe želimo predstaviti kao aktivno društvo, mi to zaista nismo", istakao je Bago.

Sitno ispisane informacije



Iz Saveza udruženja potrošača saznajemo kako se građani najviše žale na sitno ispisane deklaracije. Naime, na ambalažama nekih proizvoda zbog nedostatka prostora, ispisane su informacije koje je gotovo nemoguće pročitati.

"Neki proizvodi su toliko mali da je na njih nemoguće napisati deklaraciju, pa je potrošačima potrebno omogućiti da drugim kanalima dođu do informacija o proizvodu. Danas su na nekim proizvodima aktuelni tačkasti kodovi u kvadratićima koje je moguće skenirati putem besplatnih aplikacija, a koji potrošača vode do online informacija o nekom proizvodu. Nažalost, naši potrošači nikada nisu čitali pisane deklaracije, niti ih čitaju i danas, pa rijetko i ove kodove skeniraju", kazala nam je Gordana Bulić iz Saveza udruženja potrošača BiH.

Ranijih godina potrošači u BiH često su prijavljivali krivotvorenja datuma pakovanja i roka trajanja proizvoda, ali je ovih prijava sve manje. Mjesta za žalbi, tvrdi Bulić, danas ipak ima.

"Mladi ljudi, pogotovo porodice s malom djecom, odustaju od žalbi jer nemaju vremena da se bave takvim stvarima. Stariji ljudi su veći aktivisti i češće nam se javljaju jer imaju više vremena i više iskustva, pa više i čitaju deklaracije. Međutim, djeca bi već u osnovnoj školi trebala da se educiraju i stječu naviku čitanja deklaracija te nauče da je to jedan normalan proces prilikom kupovine i odabira proizvoda", naglašava Bulić.

Edin Džafić iz firme Sami promet koja radi sa repromaterijalima za prehrambenu industriju, govori nam kako deklaracije čitaju uglavnom oni koji imaju zdravstvene probleme ili njihova djeca, kao i ljudi s vjerskim opredjeljenjima koji, naprimjer, kupuju halal meso.

Kada je riječ o aditivima u proizvodima, proizvođači su dužni koristiti aditive koji su dozvoljeni po Pravilniku o aditivima, kao i Pravilniku za zemlje EU, ukoliko proizvođači izvoze svoje proizvode.

Rigorozne kazne



"Što se tiče štetnosti aditiva, nikada se ne zna koliko su štetni, ali postoje granične vrijednosti koliko se nekog aditiva može dodati za određeni proizvod. Sastojci proizvoda pri deklarisanju se prije svega navode opadajućim redom, dakle kojeg sastojka ima najviše, on se nalazi na prvom mjestu i tako redom. Pravilo je i veličina slova za koje najčešće možemo vidjeti da su nepravilno deklarisani. Dakle, mora se ispoštovati da mala slova ne smiju biti manja od 1,2 milimetara za 'veća' pakovanja (površina proizvoda veća od 80 cm/2) ili za manja pakovanja 0,9 milimetara. Ovo pravilo važi za sve članice EU, ali i zemlje u regionu koje su usvojile ovo pravilo. Najčešće možemo vidjeti greške kod uvoznih proizvoda da nemaju odgovarajuće veličine slova. Alergeni se moraju navesti. Ranije je to bilo da se nakon navoda sastojaka, napiše rečenica da taj proizvod sadrži alergen. Danas za sve članice EU važi pravilo da se alergeni u samom sastavu moraju boldirati, napisati italicom ili velikim slovima. Dakle, cilj je da se razlikuje od sastojka koji nije alergen. Svaki proizvod mora imati i nutritivnu tablicu koja je izražena na 100 grama proizvoda. Nutritivna tablica se može preračunati i na porciju, ali znatno može olakšati potrošaču koji brine o unosu kalorija. Proizvođači na proizvodu trebaju navesti i koji materijal se služi za pakovanje. On se prikazuje piktogramom", pojasnio nam je Džafić.

Kazne zbog nepotpune i nepravilne deklaracije su jako velike i mogu dovesti čak i do zatvaranje firme. U najboljem slučaju, ukoliko dođe do neke greške prilikom deklarisanja, proizvod se povlači kako bi se ispravila greška.

Stoga proizvođač mora biti uvijek dobro informiran o zakonskim regulativama i spreman na izmjene kod deklarisanja hrane, pogotovo ukoliko je izvozno orijentisan.

S druge strane, aktivisti za zaštitu potrošača podsjećaju građane kako je čitanje deklaracije jedini pametan način odabira namirnica i put do zdravlja. Kako kažu, građani pri svakoj kupovini trebaju obraćati pažnju na rok trajanja proizvoda, datum proizvodnje, ime proizvođača, status proizvođača, nutritivnu vrijednost proizvoda, kaloričnu vrijednost, alergene i ostale aditive.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: