Garibija: Potrebne su drastične mjere da se spasi Sarajevo, zna se gdje ne treba graditi
Na početku razgovora historičar Sarajeva i arhitekt Garibija ističe da se zgrade ne mogu graditi nelegalno te da je takav proces gradnje zabilježen oko grada.
"U vrijeme Jugoslavije kada je Sarajevo industrijski raslo, '60-ih i '70-ih godina, sve do Olimpijskih igara, imalo je veliki problem s ugljem. Danas govore da se ugalj puno koristi, što nije tačno. Danas ko loži, loži drva koja mnogo manje zagađuju nego čumur", rekao je.
Krivi svi u sistemu
On ističe da je grad Sarajevo napravio greške i da situaciju treba spašavati dok potpuno nije izmakla kontroli. Problem je, ističe, u gradnji objekata s lijeve i desne obale rijeke Miljacke.
"Sarajevo ima jedan vjetar koji raspuhuje grad, koji se širi i ide prema Igmanu s Romanije. Drugi vjetar je košava, odnosno ozrenski vjetar. To provjetravanje je funkcionisalo do poslije rata. Sjetimo se, u ratu nije bilo smoga niti problema jer je vjetar prolazio. Taj vjetar je 'gašen' kada je 1960. građena Grbavica. Ona je jednim dijelom zaustavila tzv. vjetar bakijaš (vječiti vjetar)", kazao je Garibija.
Sarajevski arhitekta ističe da je industrijski razvoj Sarajeva slabio provjetravanje i da je zbog toga Sarajevo postalo jedan od najzagađenijih gradova u Evropi. Ipak, kaže, gradske vlasti su problem riješile uvođenjem plina koji je za relativno nisku cijenu ponuđen građanima.
"Sarajevo danas nema industriju, nema dimnjaka, a većina stanovništva se grije na plin. Iako danas ima više automobila, treba napomenuti da je sistem vožnje automobila 'par-nepar' prije rata bio zbog nestašice nafte, a ne zbog zagađenja zraka", ističe Garibija.
Na pitanje ko je krivac, Garibija kaže da su krivi svi u sistemu.
"Sistem je kriv što nije vodio računa znajući da Sarajevo ima problem sa zrakom, pored vode i ostalog. Sistem je znao da Sarajevo može imati problem zagađenja jer je ovo kotlina. Sada imamo zatečeno stanje, a zgrade se ne mogu rušiti. Ovo što imamo može se rješavati, ali treba prvo zaustaviti gradnju objekata s lijeve i desne strane Miljacke. Moramo to zasutaviti", kaže naš sagovornik.
Nema zelenih površina
Garibija kaže da su vlasti u Sarajevu u vrijeme bivše države znale da može doći do problema u strujanju vjetra ako se nastavi gradnja na području Otoke.
"Kada je pripremana Olimpijada bilo je potrebno podići olimpijsko naselje. Oni su izabrali Dobrinju. Zašto? Mogli su to uraditi na Otoci, jer je bilo najatraktivnije, ali nisu željeli jer su vidjeli da na Otoci treba zaustaviti gradnju, znali su da će biti problem i pobjegli su od toga. Jednostavno, to se znalo", kazao je sarajevski arhitekt.
Za kraj razgovora o razlozima velikog zagađenja zraka u glavnom gradu BiH, Garibija ističe da se masovno uništavaju zelene površine te da je stiglo vrijeme za uvođenje ekoloških goriva, a ne "par-nepar" sistema.
"Potrebne su drastične mjere da se spasi Sarajevo, jer to je grad gdje veliki broj ljudi obolijeva od plućnih bolesti i to nije slučajno. Trebamo spašavati budućnost, planove praviti godinama unaprijed, a ne sada", zaključio je.
Holivudski glumac iznenadio promjenom imidža na crvenom tepihu: Pitaju se šta mu se desilo
