Bogata historija
49

Franjevačka crkva u Mostaru ima najviši zvonik u BiH: To je mjesto susreta različitosti

R. D.
Foto: R. D./Klix.ba
(Foto: R. D./Klix.ba)
Bez sumnje jedna od najprepoznatljivijih veduta današnjeg Mostara je slika Franjevačke crkve i impozantnog zvonika od 107 metara. Crkva se nalazi neposredno uz Bulevar narodne revolucije, a pravo je mjesto susreta različitosti i jedna od nezaobilaznih turističkih atrakcija današnjeg Mostara.

U Samostanu svetog Petra i Pavla, koji je smješten uz samu crkvu, godinama je živio, učio i stasavao bivši fratar Dalibor Milas. Tog zdanja se i danas u tuđini, kaže nam, često sjeti i za njega ga vežu lijepe i ugodne emocije.

Foto: R. D./Klix.ba
Foto: R. D./Klix.ba

"Franjevačku crkvu u Mostaru sam doživio kao mjesto susreta različitosti", često nam je znao reći.

Ideja za izgradnju crkve na ovom mjestu stara je stoljećima, ali tek 1859. godine biskup fra Rafo Barišić uz pomoć Omer-Paše Latasa dobiva sultanovu dozvolu za izgradnju crkve u Mostaru. Historija piše kako je sultan Abdul-Aziz darovao zemljište za izgradnju crkve u Zahumu pokraj rijeke Radobolje, ali planove remeti smrt biskupa Barišića.

Orginalni izgled Franjevačke crkve
Orginalni izgled Franjevačke crkve

Izgradnju crkve nastavlja novoimenovani generalni vikar franjevačke Kustodije fra Petar Bakula koji poziva arhitektu Mattea Lorenzonija, koji je u to doba bio nadaleko poznat graditelj sakralnih objekata. Gradnja crkve je počela 7. marta 1866. godine, a za sedam mjeseci su podignuti vanjski zidovi na temeljima od mreže hrastovih trupaca. Izgradnja je završena 1875. godine. Gradili su je isključivo domaći radnici, a pri opremanju su pomogli austrougarski konzulat i francuski vicekonzulat u Mostaru.

Crkva je kasnije više puta obnavljana, a nakon posljednjeg rata u kojem je bila razorena izgrađena je u obliku i dimenzijama koje odudaraju od ideja i nacrta iz 19 stoljeća.

Milas nam priča i kako je na fakultetu i za vrijeme cijele formacije Mostar bio naglašavan kao središte kako crkvenog, tako i političkog i društvenog te kulturnog života Hercegovine, tako da su za njega Mostar i Franjevačka crkva u Mostaru imali skoro pa monumentalno značenje.

Foto: R. D./Klix.ba
Foto: R. D./Klix.ba

"Čuo sam i kasnije vidio slike srušene crkve za vrijeme posljednjeg rata pa sam u razgovoru s Mostarcima osjetio koliko je značenje ta na prvi pogled obična crkva imala zapravo za njih. Jer ta crkva je prije rata bila duhovno-kulturno središte mostarskih Hrvata i katolika. Ne znam koliko je to javnosti poznato, ali svjetski poznati sakralni umjetnik i teolog Marko Ivan Rupnik je pristao urediti unutrašnjost Franjevačke crkve u Mostaru. Kad sve bude gotovo, uvjeren sam da će Franjevačka crkva u Mostaru biti jedna od najvrednijih sakralnih građevina na Zapadnom Balkanu", kazao nam je na kraju Dalibor Milas.

Foto: R. D./Klix.ba
Foto: R. D./Klix.ba

Crkva je posebno lijepa u blagdanske dane, kakvi su i ovi sada. Božić i njegove poruke, kaže nam on, najpotrebniji su sredinama kao što su Mostar i Bosna i Hercegovina.

"Prvo - 'Ne boj se'. Dakle, što god da se događa, nema razloga da se plašimo. Sve ima svoje razloge. I na kraju će sve biti dobro. I drugi dio božićne poruke: 'Mir na zemlji'. I to ne mir kao odsutnost rata, nego mir kao unutrašnje stanje. Mir ne samo najboljima i najpobožnijima, nego svim 'ljudima dobre volje', kazao nam je na kraju razgovora.