EU je prošle godine zaprimila blizu milion zahtjeva za azil, sve više ljudi sa Zapadnog Balkana
Najviše zahtjeva podnijeli su Sirijci, Afganistanci i Turci, a interesantno je da broj od blizu milion zahtjeva ne uključuje više od četiri miliona ukrajinskih izbjeglica kojima je EU u martu dala poseban status privremene zaštite.
Na osnovu podataka koje je objavila Agencija EU za azil (EUAA), povećan i broj prijava sa Zapadnog Balkana, posebno iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova.
Agencija EU je rast broja zahtjeva za azil povezala je sa popuštanjem ograničenja putovanja uvedenih zbog pandemije, povećanom nesigurnošću u snabdijevanju hranom i sukobima u mnogim djelovima svijeta.
"Iako većina tražilaca azila ulazi legalno u EU, uglavnom avionom sa putnim vizama, neki također prelaze kopnene i pomorske granice bez dozvole, uglavnom preko Zapadnog Balkana i Mediterana", navedeno je u saopćenju.
Posle više od 10 godina rata i ekonomske krize, Sirija je i dalje zemlja iz koje dolazi najviše tražilaca azila, sa 132.000 podnijetih zahtjeva.
Iza nje su Afganistanci, koji bježe od bezbjednosnih, humanitarnih i finansijskih problema koji su u porastu od kada su talibani preuzeli vlast u augustu 2021. Tokom prošle godine 129.000 Afganistanaca je podniujelo zahtjev za azil u EU.
Na trećem mjestu je Turska, sa 55.000 zahtjeva, duplo više nego 2021. Rast inflacije i "demokratsko nazadovanje" su neki od faktora za koje se vjeruje da su doveli do povećanja, navela je agencija.
Rekordan broj zahtjeva pored Turaka, podnijeli su za azil 2022. godine, Venecuelci (51.000 zahtjeva), Kolumbijci (43.000), Bangladešani (34.000) i Gruzijci (29.000), kao i Marokanci, Tunišani i Egipćani.
Broj zahtjeva građana Indije se povećao šest puta, a Burundija pet puta, što agencija povezuje sa bezviznim režimom Srbije sa tim zemljama, koji je ukinut krajem 2022.
