Država opstrukcija: Uprkos odluci Ustavnog suda, nema knjiženja vojne imovine na BiH
Ustavni sud BiH na svojoj posljednjoj sjednici donio je odluku kojom je odbijena apelacija Pravobranilaštva Republike Srpske, kao vid žalbe na raniju odluku Suda BiH kojom je naloženo da se vojna imovina u Han Pijesku uknjiži na BiH.
Ovo je bar u teoriji značajan korak za knjiženje ne samo objekta Veliki Žep u Han Pijesku, nego po principu precendentnog prava, moguće je svu vojnu državnu imovinu knjižiti na njenog stvarnog vlasnika - državu Bosnu i Hercegovinu, odnosno za potrebe Oružanih snaga BiH.
Ipak, realnost u komplikovanom državnom sistemu BiH je drugačija. Političari iz manjeg bh. entiteta jasno su poručili kako ova odluka neće biti ni prva ni posljednja nesprovedena odluka Ustavnog suda BiH.
Izvjesno je kako do izvršenja odluka ovog suda neće doći sve dok ne profunkcioniše pravna država, a tome ide i u prilog činjenica da niko neće odgovarati ni za provođenje referenduma u RS-u, što je također Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, isto kao ni za obilježavanje 9. januara kao Dana RS-a.
"Udaraju na Republiku Srpsku, na ime i prezime, rođendan i imovinu, na stvari koje su najsvetije. RS ne može ostati nijema", rekao je potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.
O odluci Ustavnog suda BiH oglasila se i premijerka RS-a Željka Cvijanović koja je kazala kako ona potvrđuje da je na djelu "otimačina teritorije Republike Srpske" te da je to sinhronizovana akcija, koja dolazi s nivoa BiH i iz kuhinje dijelova međunarodne zajednice, usmjerena na razvlašćivanje RS-a.
Što se tiče stava institucija Republike Srpske o imovini, Cvijanović je navela da je on jasan, to pitanje se rješava isključivo političkim dogovorom, a ne "sudovanjem".
Ovaj stav potvrdila je i Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove iz koje je rečeno da ne postoje uslovi za sprovođenje presude Suda BiH o upisu imovine u Han Pijesku.
Iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove kazali su nam da se prema Odluci o veličini, stukturi i lokacijama Oružanih snaga BiH i izmjenama i dopunama te odluke perspektivna vojna imovina nalazi na teritoriji ukupno 17 općina i gradova Republike Srpske.
Prema podacima Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove ukupno je stiglo 11 zahtjeva Pravobranilaštva BiH za knjiženje perspektivne vojne imovine i to na području Mrkonjić Grada, Prijedora, Banje Luke, Prnjavora, Dervente, Doboja, Bijeljine, Ugljevika, Foče i Bileće.
Zahtjevi se odnose na objekte: Kasarna Kozara, Banja Luka; Kasarna Bilećki borci, Bileća; Kasarna Žarko Zgonjanin, Prijedor; Kasarna Vojvoda Radomir Putnik i Kasarna Treći maj, Doboj; Stacionarno-komunikacijsko čvorište Svinjar, Prnjavor; Kasarna Kula, Mrkonjić Grad; Lokalni poligon obuke i strelišta Lazarevica, Ugljevik, Kasarna Zdravko Čelar, Derventa; Skladište naoružanja i vojne opreme Rabić, Derventa; Skladište pogonskog goriva Filipović, Foča, Kasarna Vojvode Stepe Stepanovića, Bijeljina. Riječ je o ukupnim površinama od oko 624 hektara.
"Od ukupno pristiglih zahtjeva, sedam je odbijeno u prvostepenom postupku kao neosnovani. Na ukupno šest rješenja kojima su zahtjevi odbijeni su uložene žalbe koje su također odbijene kao neosnovane. Na jedno od rješenja kojim je zahtjev odbijen je uložena žalba koja se nalazi u razmatranju pred drugostepenim organom. Četiri zahtjeva su u radu pred prvostepenim organom u područnim jedinicama Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove", kazali su nam.
Dodaju da je u Područnoj jedinici Han Pijesak Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove zaprimljen zahtjev za knjiženje perspektivne vojne imovine i to na temelju presude Suda BiH, ali je i taj zahtjev odbijen kao neosnovan. Također, odbijena je i uložena žalba, kao neutemeljena. Zahtjev se odnosio na Stacionarno-komunikacijsko čvorište Veliki Žep, odnosno nepokretnosti ukupne površine 11.474 kvadratna metra.
"Što se tiče provedbe presude o upisu imovine u Han Pijesku, možemo reći da nema uvjeta za provođenje presude Suda BiH. Naime, postupajući u prvostepenom i drugostepenom upravnom postupku, u zakonu predviđenim rokovima, utvrđeno je da postoje određene manjkavosti u presudi Suda BiH te da navedena presuda nije sprovodiva u evidencijama o nepokretnostima koje vodi Uprava, odnosno Područna jedinica Han Pijesak. Prema podacima kojima raspolažemo, kada je riječ o knjiženju perspektivne vojne imovine i postupanju Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, upravni sporovi kod nadležnog okružnog suda pokrenuti su u tri slučaja - Han Pijesak, Doboj i Bileća. Od pokrenutih tužbi u upravnom sporu protiv drugostepenog tijela jedan je okončan u Okružnom sudu u Doboju tako što je tužba odbijena i potvrđeno drugostepeno rješenje Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove", kazali su iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
Na drugoj strani bivši ministar odbrane BiH i aktuelni savjetnik člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Selmo Cikotić rekao nam je kako je riječ o sudskom pitanju.
"Knjiženje vojne imovine na državu BiH i napredak prema NATO-u predstavlja interes države BiH i svih njenih građana i naroda. Što se tiče mehanizma i apelacije, to ne bih komentarisao", kazao je Cikotić.
On je dodao da čisto sumnja da će odluka Ustavnog suda BiH promijeniti politički stav u manjem bh. entitetu.
"Pored toga, ja očekujem da će država funkcionisati i da će se presude Ustavnog suda BiH implementirati", zaključio je Cikotić.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
