Dr. Ramić-Čatak: Zakon o zabrani pušenja nam treba jer je 75 posto vodećih uzroka smrti povezano s pušenjem

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nedavno je podržao Nacrt zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, nakon čega je upućen u javnu raspravu od 30 dana. Iako je zakon izazvao brojne polemike o diskriminaciji pušača, potencijalno ugroženim radnim mjestima i poslovanju ugostiteljskih objekata, Ramić-Čatak ističe da je zdravlje stanovnika prioritet te da bez zdravog stanovništva nema ni radnih mjesta niti bilo kakvog vida razvoja. Također, smatra da zakon ne diskriminira pušače nego reguliše prostor u kojem mogu konzumirati cigarete, a da pri tome ne ugrožavaju zdravlje drugih.

"Istraživanje iz 2012. godine je pokazalo da spadamo među zemlje s visokim stepenom pušača, 44 posto, što je iznad prosjeka evropskog regiona koji je 28-29 posto. Među muškarcima je 56 posto pušača, a među ženama 31 posto. Kad pogledamo brojke, matematika nam govori da je više nepušača. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i Međunardne agencije za istraživanje raka iz Liona, izloženost pasivnom pušenju je humani kancerogen. Toliko je toksično i štetno za organizam da povećava rizik za nastajanje raka kao i kod pušača. To što se mi tješimo da su nepušači manje ugroženi jer provjetravamo prostorije ili otvaramo prozore je priča bez argumenta. Istraživanja su pokazala da pušači u svim prostorima ugrožavaju zdravlje drugih ljudi", kazala je za Klix.ba prof. dr. Aida Ramić-Čatak, pomoćnica direktora za stručne poslove u Zavodu za javno zdravstvo FBiH i federalna koordinatorica za kontrolu duhana.

Rezultati istraživanja iz 2012. godine pokazali su da je 54 posto odraslih ispitanika u FBiH izloženo pasivnom pušenju u kući, 44,4 posto na radnom mjestu, a 52,7 posto na javnom mjestu. Najčešće žrtve pasivnog pušenja su djeca i trudnice.

"Dejstvo ugljendioksida stvara promjene na krvnim sudovima i kod osobe koja ne puši i povećava šanse za oboljenja srca i krvnih sudova, kao i kod samih pušača. Djeca su u svojim domovima i drugim zatvorenim prostorima od samog rođenja izložena riziku od infekcije disajnih puteva, upale srednjeg uha, alergijskih manifestacija, bronhitisa i bronhijalne astme. Trudnice koje su izložene imaju veći rizik za prijevremeni porođaj, prekid trudnoće, kao i rađanje djeteta sa smanjenom porođajnom dužinom i težinom. Odrasli imaju rizik za bolesti srca i krvnih sudova te karcinom pluća i niz drugih malignih neoplazmi koje se povezju s pušenjem", ističe naša sagovornica.

Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, u 2015. godini je za samo pet dijagnoza malignih neoplazmi ili karcinoma koji se povezuju direktno s pušenjem izdvojeno blizu 70 miliona KM, a u posljednjih pet godina blizu 330 miliona KM. Ipak, pušači se protive zakonu jer smatraju da ugrožava njihova prava.

"Otpori se pojavljuju kad imamo nezavidan stepen neznanja. I među zdravstvenim radnicima postoji visok postotak pušača, to je mnogo ozbiljnija stvar od nečijeg ćeifa. Ovaj zakon nije protiv prava pušača, on je za sve građane. Ne može nečije pravo na zdravlje prestati tamo gdje počinje nečije pravo na zadovoljstvo i ćeif. Zemlje kao što su Irska, Škotska, Turska i Italija pokazuju da mentalitet i jaka navika nisu prepreka za postizanje efikasne zabrane pušenja u zatvorenim prostorima. Kod njih se broj pušača smanjuje za 1-2 posto godišnje, mi očekujemo isto toliko", kazala je Ramić-Čatak.