Foto: Ilustracija
Maloljetnici od 16 godina nisu završili psihološki razvoj i nisu spremni za brak i djecu niti su sposobni nositi odgovornost za odluke koje se od njih u bračnoj zajednici očekuju, jedan je od zaključaka okruglog stola "Problemi i rizici djece koja zasnivaju bračne i vanbračne zajednice".
"Svi rani brakovi, a to su svi oni zaključeni prije punoljetstva, povreda su osnovnih prava djece na zdravo odrastanje, odnosno povreda prava na zdrav psihofizički razvoj, zaštitu njihovog zdravlja i obrazovanje", rekla je ombudsman za djecu Republike Srpske Nada Grahovac, koja je i organizator okruglog stola povodom Dječije nedjelje.
Ona je navela da analiza vršena u 268 slučajeva zaključenih brakova u zadnje tri godine u RS, na osnovu presuda sudova i mišljenja centara za socijalni rad, ukazuje da maloljetnici koji sklapaju brak najčešće imaju završenu samo osnovu školu, da srednju nisu ni upisali ili je prekidaju u prvom razredu, te da nemaju stvorene osnovne sociološke, ekonomske i socijalne pretpostavke za zasnivanje bračne zajednice.
"Djevojčice su te koje maloljetne ulaze u bračne zajednice, a pri tom tek su ispunile uslov od 16 godina, a njihovi izabranici imaju uglavnom dvije, tri ili pet godina više od njih. Nisu rijetke situacije da je razlika i 10 godina", napomenula je ona.
Ombudsman za djecu RS istakla je da posljedice maloljetničkih brakova ostaju za cijelo društvo, jer su majke od 15-tak godina istovremeno i same djeca.
"To su djeca koja rađaju djecu i može se očekivati da će i ta djeca, odrastajući u siromaštvu, ostati bez elementarnih životnih uslova", ocijenila je ona.
Ombudsman za djecu RS dodala je da je cilj okruglog stola da se vidi u kom pravcu sistemski djelovati da se taj broj smanji.
Grahovac je navela da Porodični zakon kaže da se maloljetnički brakovi mogu sklapati zbog izuzetno pravdanih razloga, dodajući da se ni u jednom slučaju ne navodi opravdan razlog.
"Mi smo, čitajući presude i mišljenje centara, kao razloge izvukli već postojanje vanbračne zajednice, trudnoće ili to što roditelji žive u inostranstvu, pa se čekaju papiri ili dozvole", kaže Grahovac.
Ona je dodala da se materijalna situacija ne navodi kao razlog, a istovremeno se daje ocjena da su ispunjeni svi socijalno-ekonomski uslovi.
"Pitanje je kako je to moguće, ako su završili samo ekonomsku školu, ne rade, a pri tom im pomažu roditelji. S druge strane, kako mogu biti psihološki zreli, ako imamo konstataciju da je njihov psihološki razvoj na nivou njihovih godina", kaže Grahovac.
Ona je ocijenila da djeci nedostaje edukativnih programa, da školski sistem ne prepoznaje ovu vrstu problema, a pitanje je ko je nadležan za davanje stručnog nalaza da su djeca pishički i fizički zdrava.
Prema njenim riječima, samo u malom procentu maloljetničke brakove su sklopili Romi.
Psihijatar Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Banjaluka Mira Spremo rekla je da su anksioznost i depresija karakteristične za djevojke koje maloljetne stupaju u brak, te da imaju posljedice od rane trudnoće, koje se prenose i na dijete.
"Budući da su takve majke nepripremljene za porođaj, često slijedi postporođajna depresija. U svakom slučaju one se teško snalaze, ako nemaju podršku partnera i porodice, što uglavnom izostane. Takva djeca postaju hiperaktivna i sklona su lažima, krađi i poremećajima ponašanja", rekla je Spremo, dodajući da oko 50 odsto takvih porodica završe kao socijalni slučajevi.
Ona je zaključila da ta djeca "nemaju pojma šta im se desilo" i da je to problem edukacije škole, roditelja i medija, koji romantične veze propagiraju kao nešto lijepo, bez posljedica.
Ginekolog banjalučkog Kliničkog centra Vladimir Perendija naveo je da su maloljetničke trudnoće globalan problem u svijetu, a da u RS i BiH nema podataka o njihovom broju.
"Mi samo znamo za broj porođaja koje se obavljaju u javnim ustanovama, a nemamo podatke o broju namjernih prekida trudnoće uopšte, pa ni za maloljetnice. Prema našem istraživanju koje smo radili u RS na 1 350 ispitanica, dobili smo da je prosječna starost za prvi namjerni prekid trudnoće 21 godina, a porođaj godinu, dvije kasnije", naveo je Perendija.
Prema njegovim riječima, postoje podaci da je za proteklih 10 godina počinjeno 7 500 abortusa i 1,3 odsto maloljetničkih prekida trudnoće, što je nerealno.
On je naveo da je za vrijeme ove Vlade RS donesen Zakon o uslovima i postupku trudnoće, jedan od najboljih u ovom dijelu Evrope, zahvaljujući kojem bi ubuduće mogla postojati realna evidencija porođaja i abortusa.
Predsjednik Savjeta za djecu RS Jadranka Vuković rekla je da na ukupan broj rađanja u RS, oko 1,9 otpada na maloljetničke porođaje.
"Imamo situacije da štitimo i majku i dijete, jer je riječ o maloljetnicama. Dijete rađa dijete i postavlja se pitanja ko je u fokusu i čija prava se ugrožavaju", rekla je ona, dodavši da je prošle godine jedna 14-godišnjakinja postala majka.
Prema njenim riječima, bilježi se porast porodilja od 16 i 17 godina i većina ih je sa sela, oko 60 odsto.
Možda vas zanima
Govorila o problemima
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Reagovao doktorski tim
Srbijanski košarkaš laktom udario Musu, bh. igrač pao na parket i odmah se uhvatio za grlo
Posljednje počivalište
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Talentovana bh. muzičarka
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
Vezani članci
Istraživanje za 2024.
