Direktor OC Jahorina: Očuvati brend olimpijske planine, ali ne živjeti od "stare slave"

Lazarević je u razgovoru za Fenu naglasio da je cilj osnježiti još staza jer zasad Jahorina ima 15 posto osnježenih skijališta i to stazu Skočine i dio Ogorjelice I i II.

Kako bi se taj cilj ostvario osmišljen je projekt kompletnog osnježavanja za koji bi trebalo osigurati novac u iznosu od oko pet miliona eura. Tim novcem napravilo bi se vještačko jezero kapaciteta od 50.000 kubika na vrhu Jahorine. Jezero bi se koristilo zimi za osnježavanje, a ljeti bi to bila prava atrakcija.

"Ovaj projekt ključan je ne samo za Jahorinu nego i za cijeli zimski turizam gdje je potrebno imati sistem osnježavanja da bismo imali sigurno skijanje u novembru i decembru", pojasnio je direktor.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ponudila je kredit u iznosu od 10 miliona eura, od kojih bi pet miliona eura bilo iskorišteno za ovaj projekt, a ostalo za unapređenje ljetnog turizma i poboljšanje vertikalnog transporta. Trenutno su o tome u toku pregovori s Vladom Republike Srpske, jer je OC Jahorina javno preduzeće.

Vlada RS-a trebala bi odlučiti da li će biti nastavljeno ulaganje u ovu turističku destinaciju ili će se odlučiti za privatno-javno partnerstvo ili privatizaciju. No, odluka bi trebala uskoro biti donesena ukoliko Jahorina želi biti konkurentna na tržištu.

Kada su u pitanju radovi u prošloj godini, direktor Lazarević napominje da se radilo na obilježavanju staza po kategoriji crvene, plave i crne zavisno od težine staze, čime je skijašima omogućeno da vide kuda idu.

Postavljene su mape na početnim izlaznim stanicama, radilo se dosta na uređenju staza tokom ljeta, kako bi se osigurali što bolji uvjeti za skijanje i kada padne manje snijega.

Ipak na Jahorini je od 12. decembra moguće skijanje te Lazarević ističe da bi bio zadovoljan kada bi se ponovila prošla godina budući da je ona bila najuspješnija poslijeratna godina s velikim brojem skijaša od 27. decembra do 8. aprila.

Prema statističkim podacima i boravišnoj taksi, ovu planinu naviše posjećuju gosti iz zemalja regiona (Hrvatska, Srbija, Slovenija), bilo ih je mnogo iz Turske, potom Mađarske i Rusije zbog čega se može reći da se broj posjetilaca iz drugih zemalja na Jahorini povećava.

Lazarević kaže da je više od 60 posto prodanih karata u prošloj godini ipak bilo dnevnih karata što govori da Jahorinu posjećuje veliki broj gostiju iz Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Pala, Zenice i Tuzle.

Direktor Olimpijskog centra Jahorina ističe da se mora zajednički raditi da se brend olimpijske planine očuva jer se ne može živjeti od "stare slave".

"Na Jahorini imamo ex-Jugoslaviju gdje se osjeća zajedništvo. Izgradnjom hotela dosta se toga dobilo i sve ide dobrim putem, ali potrebne su investicije. Svi ostali to dobro rade. Primjera radi, Srbija je od Kopaonika napravila ozbiljnu destinaciju koja može parirati svjetskim skijalištima u Austriji i drugdje. Mi smo cjenovno prihvatljivi, ali za završetak proizvoda treba još dosta rada", smatra Lazarević.

Napomenuo je da postoji dobra saradnja s olimpijskim centrom Bjelašnica, ali i s drugim centrima u regionu poput Crne Gore i Srbije. Tako sezonska karta kupljena na Jahorini važi dva dana u Srbiji i obratno, a kupljena sezonska karta u Srbiji na Jahorini važi tri dana.

"Ne mora značiti da će ostati samo na tome i da to neće biti s Bjelašnicom i skijalištima u Sloveniji kao što to rade centri u Austriji i Francuskoj. To je korak ka tome da se, ukoliko bi se dobila neka nova olimpijada ili ozbiljno takmičenje, svi uključimo u organizaciju", podvukao je.

Dodao je da se na Jahorini organiziraju brojna skijaška takmičenja međunarodnog karaktera zbog čega se na web stranici ovog olimpijskog centra nastoji uspostaviti kalendar dešavanja kako bi gosti bili upoznati s tim sadržajima.

Direktor se osvrnuo i na saradnju Centra s Udruženjem hotelijera Jahorina kazavši da oni zajednički organiziraju brojne aktivnosti, poput uređenja pješačke staza dužine osam kilometara.

Olimpijski centar Jahorina ulaže i mnogo napora za unapređenje ljetnog turizma, a uspjesi u tom smislu bili su vidljivi prošle godine budući da su na Jahorini organizirane sportske pripreme za djecu iz Atletico Madrida do 15 godina, za fudbalske klubove Sarajevo, Olimpik, Crvena zvezda (za djecu do 15 godina) te Partizanov ljetni kamp.

Biciklistima je omogućeno da uživaju u spuštanjima niz Jahorinu s biciklom kojeg mogu staviti na žičaru. Spuštaju se niz staze koje su urađene kao downhill staze. Na Jahorini je prošle godini i prvi put održana i UltraTrail trka, koja se inače organizira u Istri.

Olimpijski centar Jahorina, Turistička organizacija Istočno Sarajevo i Udruženje hotelijera zajednički rade na promociji ove destinacije, te će u narednom periodu nastojati predstaviti ovu destinaciju na inostranim sajmovima. Prvi takav bit će u Istanbulu, no prezentirat će svoje potencijale i u drugim zemljama regiona, zatim Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj.

Prednosti Jahorine su povoljne cijene smještajnih kapaciteta, ski karata, raznovrsna gastro ponuda, blizina hotela i skijaških staza jer se do njih dolazi uglavnom pješke, a također sve staze na Jahorini su povezane.

Iz ovog centra planiraju predložiti da Sarajevo s okolnim planinama napravi zajedničku ponudu i da se na taj način predstavi na inostranim sajmovima jer je to najveća snaga ove regije, zaključuju u razgovoru za Fenu predstavnici Olimpijskog centra Jahorina.