CSS upozorava da BiH previše izdvaja za policiju umjesto da se kao i druge države fokusira na vojsku

Lideri 32 članice NATO saveza usvojili su u Hagu 25. juna historijsku deklaraciju kojom se uvodi obaveza izdvajanja pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za potrebe odbrane i sigurnosti do 2035. godine.

Hadžović je poredio izdvajanja za odbranu u regionu i u našoj zemlji.

"Ako sagledamo troškove koji se izdvajaju za vojsku i policiju u našoj zemlji te ih kompariramo s ostalim državama, koje vjerovatno rade u najboljem interesu na osiguranju najvećih prava vezanih za slobodu i blagostanje svojih građana, možemo konstatovati priličan disbalans troškova u sektoru sigurnosti. Za potrebe predmetnog saopćenja, kao referentnu tačku smo uzeli 2023. godinu, radi dostupnosti i mogućnosti komparacije podataka. Izdvajanja za policiju u BiH bila su skoro tri puta veća nego za vojsku. Konsolidavani troškovi policijskih struktura u BiH bili su u visini od oko 1,1 milijarde KM, dok su izdvajanja za vojsku, na nivou 2023. godine, bila nešto manja od 400 miliona KM", naveo je Hadžović.

Istaknuo je da je Srbija za vojsku, tokom 2023. godine, izdvojila oko 2,7 milijardi KM, dok su za policiju izdvajanja bila u visini od 1,85 milijardi KM.

"Hrvatska je na vojsku utrošila oko 2 milijarde KM, a neznatno niži iznos na svoje policijske snage. Velika Britanija je za vojsku potrošila 3 puta više nego za policiju, dostižući troškove od oko 122 milijarde KM, odnosno oko 41 milijardu KM za policiju. Posmatrajući neke od evropskih zemalja, također je uočljivo da izdvajanja za odbranu uveliko nadmašuju troškove unutrašnjih policijskih službi. Tako je Francuska na odbranu utrošila približno 103 milijarde KM, a na policiju oko 52 milijarde KM. Grčki troškovi u 2023. godini za odbranu su bili u visini od oko 10 milijardi KM, a policijske strukture su budžetirane s oko 5,2 milijarde KM. Češka je na odbranu potrošila oko 7,5 milijardi KM, a na policiju 5,6 milijardi. Donekle slične zemlje, koje izdvajaju više za policiju, su Irska s troškovima policije od oko 4,6 milijarde KM, a za odbranu 2,4 milijarde, te Belgija sa izdvajanjima za policiju u iznosu od 11,9 milijardi KM i 600 miliona manjim za odbranu", pojasnio je.

Dodao je da iz navedenog, jasno je uočljivo da su prioriteti gotovo svih zemalja prvenstveno usmjreni na zaštitu svojih granica, iako većina obituje u prijateljskom okruženju zemalja članica EU ili NATO-a te decenijama kroz vojnopolitičke saveze konzumiraju garancije koje pruža SAD kao najveća vojna sila u svijetu.

"BiH, kao što je prikazano, daleko više ulaže u policiju nego u vojsku, što svakako ukazuje na određenu anomaliju postojećeg sektora sigurnosti u poređenju s ostalim zemljama. Zbog kojih okolnosti, bilo političkih ili ideoloških, naivnih pristupa ili osmišljenih strategija, BiH se dovela u situaciju da, posebno u posljednje vrijeme, zanemari ulaganja u odbranu i u javnom diskursu zaokupira medijski prostor policijskim snagama? To bi trebalo biti suštinsko pitanje za vladajuće elite. Prema istraživanjima, koje je proveo CSS, izdvajanja za policijske strukture su porasla za skoro 60% od 2015. do 2023. godine, dok su troškovi odbrane minimalno povećavani i to uglavnom za personalne troškove", naglasio je.

Upozorio je da je vrijeme da se u ovim nepredvidljivim globalnim kretanjima, ali i sigurnosnom ambijentu u bližem okruženju, otvori ozbiljan politički dijalog o ovoj izuzetno bitnoj temi za opstojnost i budućnost BiH.