|

Intervju
/
Cristian Dan Preda: Ne namjeravam upoznati Dodika, Brisel ne nameće federalizaciju

Cristian Dan Preda: Ne namjeravam upoznati Dodika, Brisel ne nameće federalizaciju
20
Piše: N. Novalić
15.2.2017. u 14:33
173
komentara
20

dijeljenja
Cristian Dan Preda: Ne namjeravam upoznati Dodika, Brisel ne nameće federalizaciju Cristian Dan Preda (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Evropski parlament danas je usvojio Rezoluciju o BiH koja je u posljednje vrijeme izazvala različite reakcije u BiH zbog spominjanja federalizacije BiH. Cristian Dan Preda, izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH, u intervjuu za Klix.ba pojašnjava da rezolucija ne insistira na pojmu federalizacije, već federalizma, što je različito, kao i da Brisel nikada neće nametati rješenja o unutrašnjoj organizaciji BiH.
U toku rasprave o Nacrtu izvještaja Evropskog parlamenta, stavovi parlamentaraca o konstitutivnosti naroda u BiH bili su podijeljeni. Treba li EU jačati konstitutivnost etničkih grupa ili raditi na izgradnji građanske države? 

Ako mislite na raspravu koju smo imali o Nacrtu izvještaja u Evropskom parlamentu, unutar Odbora za vanjske poslove, istina je da su postojala različita viđenja među mojim kolegama o tome da li se referisati na konstitutivne narode ili ne. Na kraju, glasali smo u Odboru da usvojimo kompromisnu formulaciju koja spominje, u četvrtom paragrafu, "jednakost i demokratsko predstavljanje svih konstitutivnih naroda i građana". Naravno, ovo se mora razmatrati s dva gledišta: s jedne strane ustanovljeno je da Ustav BiH nije usaglašen s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, s druge strane sada imamo obnovljen pristup EU koji daje prioritet socioekonomskim reformama nad ustavnim pitanjima koja potencijalno mogu biti oprečna. Tako, u ovom trenutku, Ustav vaše zemlje i dalje sadrži pojam konstitutivni narod. Ovo je činjenica. Isto tako je i činjenica da se ovime podrazumijeva diskriminacija, što je sud u Strazburu ustanovio više puta. Ali ovo nije pitanje izbora za EU. U konačnici, EU zahtijeva iznalaženje rješenja koje je u skladu s pravnom stečevinom EU po pitanju nediskriminacije.

Amandmani hrvatskih zastupnika o federalizaciji izazvali su žestoke reakcije u BiH s obzirom na to da se vide kao uvertira u stvaranje trećeg entiteta. Koliko je treći entitet stvarno moguće uspostaviti i da li je strah bošnjačkih političara od dodatnih podjela opravdan?

Vidio sam reakcije unutar zemlje. Bio sam tamo krajem januara kada je ta priča dosegla vrhunac. Činjenica je da u našoj rezoluciji nema govora o bilo kakvom trećem entitetu, ali se spominju, u istom četvrtom paragrafu, principi koji se spominju i u prethodnim rezolucijama, a koji uključuju "federalizam, decentralizaciju i legitimnu zastupljenost". Ovi principi su već spomenuti u našem tekstu od prošle godine i do vlasti je u vašoj zemlji da vide da li da se vode njima ili ne.

Ne mogu se igrati vidovnjaka i radije ne bih špekulisao o tome koliko je moguće stvaranje trećeg entiteta. No, ono što mogu reći je da priča o ovome ne smije prevladati ili blokirati provođenje socioekonomskih reformi. Sve političke snage u BiH su se obavezale pisanom izjavom o opredjeljenju na integracije u EU, a čini se da je to nekako iščezlo iz javnog diskursa. Zbog toga se ne smije dozvoliti da nove podjele ugroze njihov EU put.

Šta zapravo znači "federalizacija BiH" i da li je to novi uvjet BiH za članstvo u EU?

Ne bih želio da vam držim predavanje o federalizmu. To je racionalan pravni i politički princip za uređivanje podjele vlasti unutar zemlje te model vlasti koji teži ka postizanju efikasnosti u demokratskom okviru. Ali da budem jasan, mi se uopće ne referišemo u našem tekstu na federalizaciju BiH, već na princip federalizma, što nije isto. Što se ostalog tiče, unutarnje uređenje država članica naprimjer, odnosno njihovo specifično ustavno uređenje, nije upitno Evropskoj uniji. EU ne favorizira nijednu vrstu unutarnje organizacije nad drugima. Sve dok su vrijednosti EU poštivane, kako se zemlja odluči organizovati nije sporno. Dakle, ne, ne postoji za ovo uvjet, na Bosni i Hercegovini je da postigne dogovor o tome i drugim rješenjima, dok mi možemo samo sugerisati moguće principe. Ali ustavne promjene ne mogu i neće biti pravljene iz Brisela ili Strazbura…

Vi ste već ranije izjavili kako je suština amandmana sprovođenje socioekonomskih reformi. Kako biste ocijenili dosadašnji način reformisanja BiH s obzirom na to da građani nisu zadovoljni brzinom i načinom na koji se to radi?

Da, naš tekst podcrtava potrebu za nastavljen i učinkovit fokus na socijalne i ekonomske reforme, koje, kako naglašavamo, treba da ostanu prioritet. Ovdje postoji osnovni problem koji sam spomenuo već nekoliko puta, a to je da su reforme sadržane u Reformskoj agendi veoma teške. One zahtijevaju hrabrost i odlučnost vlasti i, nažalost, njihovi efekti nisu odmah vidljivi i opipljivi građanima. Mi smo također zabrinuti o brzini reformi, želimo da se one nastave i da budu ubrzane. Želimo da sve političke elite provedu više vremena gradeći konsenzus za socioekonomske reforme i odgovaranja na Upitnik, radije nego da produbljuju političke podjele. Ali, nažalost, lakše je ubirati političke poene, nego provoditi ozbiljne reforme.

Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje između PSBiH i Evropskog parlamenta (POSAP) još uvijek nije usvojio Pravilnik o radu jer pripadnici srpskog naroda i dalje traže primjenu "etničkog principa glasanja". Kakav je stav EU u vezi s tim zahtjevom?

Stav Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, koja se konsultovala s pravnom službom, je veoma jasan. Etnički principi glasanja nisu prihvatljivi u Evropskom parlamentu. U međuvremenu je bilo diskusija s našim kolegama iz Parlamentarne skupštine BiH i čini se da postoji volja da se krene ka razumnijem stavu o ovome. Ali nažalost, do danas nije postignut dogovor i zato imate sedmi paragraf naše rezolucije koji strogo zahtijeva rješavanje ovog pitanja. Kao što sam rekao posljednji put u Sarajevu, uspostavljanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje je obaveza koja proizlazi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i koja se ne može izbjeći. Ovaj važan instrument za parlamentarni dijalog nam je potreban.

Evidentno je da u BiH postoje političari koji opstruiraju evropski put zemlje. Smatrate li da bi EU trebala izolovati takve političare koji opstruiraju napredak? Postoji li naznaka za takvo što?

Upoznat sam o raspravi koja je u toku također između diplomata država članica o tome kako se odnositi prema političarima koji opstruiraju evropski put zemlje. Ja nisam nikad upoznao, na primjer, gospodina Dodika i ne planiram to učiniti. Ali, u svakom slučaju, mi imamo uspostavljen sistem sankcija namijenjen osobama koje predstavljaju prijetnju provođenju Dejtonskog sporazuma. Mjere ograničavanja se mogu uvesti protiv bilo koga ko ugrozi teritorijalni integritet i suverenitet BiH. I one se mogu koristiti po potrebi.

Jesu li ustavne promjene jedan od uvjeta za članstvo u EU jer su određeni evropski parlamentarci predlagali da BiH krene s promjenama ustava tek kada uđe u EU?

Ja bih to malo drukčije formulisao, na više nijansiran način. Uvjeti za članstvo u EU nisu stvar za improvizaciju, oni potječu iz Ugovora o EU. Bilo koja evropska zemlja koja poštuje vrijednosti EU i koja je opredijeljena na njihovo promovisanje, može aplicirati za članstvo u EU. Zatim imate Kriterije iz Kopenhagena koji postavljaju niz demokratskih, ekonomskih i političkih uvjeta za zemlje koje se žele pridružiti EU. Tako da je jasno da se samo demokratska, inkluzivna i sasvim funkcionalna država BiH može pridružiti EU.

Trenutno, pod obnovljenim pristupom EU, socioekonomske reforme imaju prednost nad ustavnim reformama. Nadalje, Vijeće EU se jasno izjasnilo da će Evropska komisija obratiti posebnu pažnju na provođenje odluke u slučaju Sejdić i Finci. U Evropskom parlamentu do sada smo imali nešto više nijansirano viđenje jer mislimo da ne treba zapostaviti institucionalne reforme i ustavna pitanja koja će se morati riješiti tokom procesa integracija u EU. Naposljetku, svi uvjeti, uključujući provođenje presude Sejdić i Finci, će morati biti ispunjeni da bi BiH pristupila EU. Stoga, političke elite u BiH treba da shvate da se do vremena kada zemlja bude pristupala trebaju riješiti ustavna pitanja.
Prijavi grešku


Komentari (173)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...