Čovićeva opozicija: Izmjene izbornog zakona su kozmetika, Hrvatima treba više
Dodao je kako su izmjene Izbornog zakona samo kozmetika te da Hrvatima u BiH treba puno više.
Također smatra da u ovom trenutku ne treba donositi zaključke nego odluke.
"Okvirni Sporazum za Federaciju potpisan 1. marta 1994. godine u Washingtonu jasno je definirao da će Bošnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi, zajedno s ostalim građanima, urediti unutarnju strukturu područja s većinski bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom u Republici Bosni i Hercegovini u Federaciji BiH, koji će se sastojati od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima", podsjetio je Raguž.
Smatra kako je nametanjem međunarodne zajednice narušen dogovoreni unutarnji ustroj u duhu navedenog sporazuma te da, prije razgovora o izmjenama Izbornog zakona, "treba razgovarati o ustavnim reformama i administrativnom preustroju BiH".
Uz to, navodi kako je traženje kompromisa u situaciji "kada smo na podu i kada nas gazi, podređivanje okolnostima u kojima se Federacija želi učiniti bošnjačkim entitetom".
"Bosna i Hercegovina je ogroman birokratski aparat koji će eutanizirati sam sebe. Imamo deset županija, premijera, vlada, zavoda... S našim prijedlogom administrativnog preuređenja godišnja ušteda na nivou Federacije bila bi oko pola milijarde maraka", ocijenio je predsjednik HRS-a.
Upitan o očekivanjima nastavka pregovora političkih predstavnika o izmjenama Izbornog zakona, kazao je kako do dogovora neće doći.
Političke poruke u ovom trenutku trebaju biti javne. Raguž je komentirao i odbijanje sudjelovanja HRS-a na zatvorenoj vanrednoj sjednici HNS-a BiH održanoj u subotu u Mostaru.
"Još u julu 2019. godine napustili smo HNS zbog afere s Aluminijem. Odlučili smo sudjelovati u radu te institucije, ali oduzeta nam je riječ i bili smo žrtva krajnje nedemokratskog funkcioniranja. Poštujući maksimalno trenutni status Hrvata u BiH, prešli smo preko gaženja našeg dostojanstva. Bili smo spremni doći i na zatvorenu sjednicu, ali dobili smo usmenu dojavu da će se fizički izbacivati oni koji budu snimali sjednicu i zbog toga smo odlučili odbiti naše sudjelovanje", objasnio je predsjednik HRS-a, dodavši da je, ipak, i "loš HNS bolji od nikakvog".
Da je sjednica sazvana protustatutarno smatra i Slaven Bevanda, zamjenik predsjednika HRS-a.
"Zatvaranje za javnost sjednice Hrvatskog narodnog sabora mogao je učiniti samo sabor. Niko nije imao pravo prejudicirati takvu odluku. Ako je ovo povijesni trenutak za hrvatski narod i njegov položaj, onda je hrvatski narod trebao čuti govore predsjednika političkih stranaka, kao i poruke gostiju", dodao je Bevanda.
Mirko Vasilj, predsjednik Čapljinske neovisne stranke, komentirao je, kako navodi, "relaksiranost tematike" na sjednici HNS-a.
"Našim nedolaskom na sjednicu HNS je bio oslobođen njima nevažnih tema kao što su demografska situacija, socio-ekonomsko stanje, korupcija, školstvo, obrazovanje i sve ono što smo nametali u više navrata", istaknuo je on.
