Kako visoka izlaznost može utjecati na formiranje vlasti: Manjinske stranke bi mogle biti presudne

Skupština Srbije ima 250 poslanika, a za većinu je potrebno 126. Ako nijedan blok ne dođe do tog broja, ključne bi mogle postati liste nacionalnih manjina, koje su ranije uglavnom bile dio vlasti sa Srpskom naprednom strankom (SNS).

Politikolog Fahrudin Kladničanin rekao je u septembru za Danas da su manjinske stranke "uglavnom bile pragmatične" i da pet ili šest mandata može biti presudno ako nijedan blok ne osvoji 126 poslanika. Izbore je opisao kao jednu od najvećih mobilizacija birača u posljednjim ciklusima.

Dejan Bursać iz Instituta za filozofiju i društvenu teoriju rekao je za Novu da se manjinske stranke uglavnom priklanjaju onome ko ima veće izglede za većinu, zbog političke i materijalne koristi. Ako bi visoka izlaznost donijela velik broj glasova Studentskoj listi i približila je SNS-u po broju mandata, priklanjanje manjina Aleksandru Vučiću ne bi bilo izvjesno.

Ljajić: Borimo se da budemo presudni

Rasim Ljajić, nosilac liste SDP–CDP, koji je na izborima 2022. i 2023. bio na listi SNS-a, ovaj put izlazi samostalno. Za Danas je rekao da je to hoće li biti presudni "više matematika nego politika", a cilj mu je pet ili šest mandata.

"Mi se ni ne borimo da pobijedimo, ali se borimo da naši poslanici budu presudni", rekao je Ljajić u Novom Pazaru, a prenio je portal Republika. Nije rekao kojem bi se bloku priklonio.

Savez vojvođanskih Mađara (SVM), koji je 2022. osvojio pet, a 2023. šest mandata, izlazi samostalno. Lider SVM-a Balint Pastor ranije je najavio nastavak saradnje sa SNS-om, dok je Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara podržala Studentsku listu.

Novinar Nedim Sejdinović rekao je za Danas da "nije isključeno" da bi, ako Studentska lista formira vladu, podršku mogle dati i manjinske stranke dosad lojalne SNS-u, posebno mađarske.

Zašto je visoka izlaznost opasna za vlast

Analitičari su i prije izbora upozoravali da bi visoka izlaznost mogla otežati SNS-u osvajanje većine. Politikolog Aleksandar Ivković iz Centra savremene politike rekao je u aprilu za N1 da bi za vladajuću stranku "opasna" bila izlaznost iznad 65 posto, odnosno između 4,2 i 4,3 miliona birača. Na prošlim izborima 2023. godine glasalo je 3,8 miliona ljudi.

Ivković je naveo i da bi, zbog napuhanog biračkog spiska, 65 posto upisanih birača zapravo bilo više od 70 posto ljudi koji stvarno žive u Srbiji. Za promjenu vlasti, smatra, potrebna je "referendumska atmosfera", kakva je, prema njegovim riječima, postojala u Mađarskoj, Poljskoj 2023. i Crnoj Gori 2020. godine.

Izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) Zoran Gavrilović rekao je u maju za N1 da je, ako na izbore izađe više od 4,18 miliona birača, "ova vlast prošla".

Vlast ima ograničen broj birača

Gavrilović je tada procijenio da SNS može računati na oko 1,865 miliona glasova, što je nazvao "plafonom". Uz 4,18 miliona birača koji su izašli, taj broj glasova bio bi ispod 45 posto.

Logika ovakvih procjena je da vlast svoje birače redovno i pouzdano mobiliše, pa veliki rast izlaznosti dolazi od ljudi koji ranije nisu glasali: neodlučnih, nezadovoljnih i mladih birača. Gavrilović je naveo da je niska izlaznost na izborima od 2008. do 2022. godine išla u korist SNS-a, ali da to više nije slučaj jer je interes birača porastao.

Urednik "Nove srpske političke misli" Đorđe Vukadinović rekao je u avgustu za Danas da je SNS-u niža izlaznost komfornija, a visoku je opisao kao "neizvjesnu utakmicu". Prema njegovim riječima, neopredijeljenih u Srbiji obično ima između 20 i 25 posto.