Kako je objašnjeno, a u skladu s propisima, sada stranke koje će formirati vlast trebaju u određenim rokovima održati konstituirajuće sjednice. Kantonalne skupštine trebaju biti konstituirane u roku od 10 dana od dana objave konačnih rezultata, Narodna skupština RS-a u roku od 15 dana, Zastupnički dom Parlamenta FBiH za 20 dana, a Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH u roku od 30 dana.
Kada je riječ o Predsjedništvu BiH novoizabrani članovi trebaju stupiti na dužnost najkasnije za 15 dana. Inače, primopredaja dužnosti u Predsjedništvu bi, prema sadašnjim najavama, trebala biti održana u idući ponedjeljak. CIK je potvrdio da su članovi Predsjedništva Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić.
U CIK-u ističu kako su kritike na njihov račun neopravdane, jer ne kasne sa objavom konačnih razultata.
"Objavljujemo ih dan prije isteka zakonskog roka", kazao je Stjepan Mikić, predsjednik CIK-a.
Kako je od ranije poznato, u Zastupničkom domu BiH SDA ima 10 zastupnika, devet iz FBiH i jednog iz RS. DF ima pet, SBB četiri, HDZ i stranke koje su u koaliciji s njima četiri, SDP tri, HDZ 1990 jednog, kao i BPS i A-SDA.
SNSD će imati šest zastupnika, SDS pet, PDP-NDP jednog i DNS jednog. CIK je potvrdio da su glasovi ponovo brojani na 198 biračkih mjesta za različite nivoe vlasti.
Konačne rezultate i imena onih koji su osvojili mandate možete vidjeti na stranici CIK-a. Oni se ne razlikuju bitno od prethodno utvrđenih i saopćenih rezultata, osim manjih izmjena u vezi sa dodjelom mandata u pojedinim parlamentima, o čemu je javnost već obaviještena.
Inače, na ovim izborima je na različite nivoe vlasti izabrano 518 dužnosnika. Svi oni ce u CIK-u potpisati obrasce o prihvatanju ili neprihvatanju mandata, u zavisnosti od toga da li će neko od njih biti član izvršne vlasti ili neće prihvatiti mandat iz nekog drugog razloga.
U tom slučaju CIK će u skladu s pravilima mandat dodijeliti nekome drugom. Saopćeno je također kako je izlaznost na izbore bila 54,47 posto, odnosno za oko dva procenta manja u odnosu na 2010. godinu. U odnosu na izbore ranijih godina ovog puta je bilo brojnije glasanje putem pošte. CIK također smatra da je potrebno mijenjati Izborni zakon u cilju efikasnijeg rada općinskih i gradskih izbornih komisija, koje su se ponovo pokazale najslabijom karikom izbornog procesa.
